MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

DA LI JE SVETI KOZMA ETOLSKI BIO RASISTA?



 Intervju sa profesorom Vasilijem Kaliakmanisom sa Aristotelovog univerziteta u Solunu
 
Povodom obilježavanja Sv. Kozme Etolskog pričali smo sa profesorom Vasilijem Kaliakmanisom sa Bogoslovskog fakulteta pri Aristotelovom univerzitetu u Solunu o odnosu između svetitelja i Jevreja njegovog vremena. S vremena na vrijeme spominje se navodni rasizam Sv. Kozme. Ali da li je to zaista slučaj? Kakav je bio međurasni kontekst u okviru koga je o. Kozma djelovao?
 
Pemptusia: Da li je tačno da je postojala izvjesna konkurencija između o. Kozme i Jevreja u području njegovog propovijedanja?
 
Prof. Kaliakmanis: Osnovni pastirski problem sa kojim se svetitelj suočavao u regiji Joanina i drugdje bilo je otvaranje radnji nedjeljom radi pazarnog dana. To je bilo nešto što je ekonomski pogodilo Grke, ali, još više, bio je to udarac na Pravoslavnu vjeru i samosvijest vjernika, sa rezultatom da su se crkve ispraznile na način da su ljudi bili angažovani ili u nabavku ili na prodaju robe. Pored toga ako uzmete u obzir činjenicu da je nedjelja dan koji je posvećen vaskrsenju Gospodnjem, dan odmora za Hrišćane i jedino mjesto na kom se mogao čuti plemeniti grčki jezik je bio Crkva, naročito nedjeljna služenja i tokom velikog posta, onda možete shvatiti brigu i borbu velikih narodnih propovjednika da se promijeni ovaj običaj. Njegova propovijed o potrebi da nedjelja bude dan odmora i njegovo isticanje o njenoj svečanoj prirodi zbog vaskrsenja, duboko je odjeknula pa je tako pazarni dan promijenjen za subotu. Šteta načinjena Jevrejima bila je očigledna. Ovo je vjerovatno razlog zašto su ga Jevreji mrzili i zašto su imali udjela u njegovom ubistvu. 
 
Pemptusia: Da li je bilo ikakve veze između njegove smrti i jevrejskih postupaka?
 
Prof. Kaliakmanis: Postoje neki dokazi. Na prvom mjestu znamo da se nakon njegovih crkvenih besjeda narod okupljao oko njega da mu cjeliva ruku i uzme blagoslov, dok je on, sa druge strane, preporučivao da se oni mole za njegovu zaštitu od jevrejskih zavjera za oduzimanje njegovog života. Takođe postoji pismo njegovom bratu Hrisantu, direktoru jedne škole u Naksosu, u kome on spominje da je primijetio opšte neprijateljstvo Jevreja prema njemu. Konačno, njegov učenik, Zikos Bistrekis, koji ga je pratio sve do njegovih zadnjih trenutaka i koji je svjedočio njegovo mučeništvo, izvještava da se Jevreji nalaze iza njegovog ubistva. 
 
Pemptusia: Kakav je bio njegov stav prema Jevrejima uopšte?
 
Prof. Kaliakmanis: On sam je naročito volio ličnosti Isusa Hrista i Majke Božije, i njegovo srce je gorjelo u plamenu jevanđeoskog učenja, koje su izgleda Jevreji izrugivali. U svojim propovijedima on je izgleda bio duboko uznemiren njihovim odbojnim stavom koji su imali prema svetim ličnostima hrišćanske vjere. Ovdje treba spomenuti da je bilo dosta Hrišćana koji su, uprkos njegovim propovijedima, zadržali lošu naviku huljenja imena Hristovog i Presvete Bogorodice. U ovom slučaju možemo vidjeti drugu dimenziju njegovog učenja: za Svetog Kozmu svako ko je negirao Hrista i ko je odbacivao jevanđeosko učenje mogao je potencijalno biti Jevrejin. To čak može biti slučaj među Hrišćanima. Svako ko je negirao Hrista automatski je pripadao redovima neprijatelja vjere. Drugi primjer ove njegove metode učenja bio je, na primjer, korišćenje primjera Jude da pokaže značaj pripreme za Sveto Pričešće. Čak iako je Juda primio Svetu Tajnu, njegove namjere nisu zapravo bile dobre, tako da ga je uhvatio glavni neprijatelj čovječanstva. 
 
Pemptusia: Da li smatrate da su ovakvi stavovi više dio opšteg konteksta njegovog vremena?
 
Prof. Kaliakmanis: Vrlo je moguće. Vidite, stoljećima je termin „Jevrejin“ bio povezan sa nizom predrasuda. U svijesti evropskih naroda dominira antipatija prema njima i oni su smatrani odgovornima za mnoge nedaće, od ubistva djece, epidemije i tako dalje. Direktna posljedica bila je njihov progon, izolacija u getoe, i bili su podvrgnuti mnogim sličnim mjerama. Sa druge strane, kada su bili protjerivani iz evropskih zemalja srdačno su dočekani u Otomanskom Carstvu. Tako su stekli stručne i druge privilegije. Izvori navode da su bili izuzeti plaćanja određenih poreza i obaveza, da njihova djeca nisu primoravana postati janjičarima i slično. Stoga su ekonomski i socijalno bili moćniji, a Grci su bili slabiji. Takođe je navedeno pošto su djelovali kao zelenaši, mnoge ljude su doveli do ivice očaja. 
 
Pemptusia: Da li je o. Kozma pokazivao bilo kakve znake prevazilaženja ovih stereotipa?
 
Prof. Kaliakmanis: Pa naravno! Za početak, Sv. Kozma je stalno pozivao ljude na pokajanje i povratak jevanđeoskom putu. Naglašavao je, zapravo, da ljudi, slušajući njegove propovijedi, ne bi trebali da zavide niti da se neprijateljski ponašaju prema Jevrejima, već da ih trebaju sažaljevati. Pored toga, oni treba da vode računa o svom duhovnom stanju, tako da se na božanskom sudu ne bi našli u stanju veće agonije u odnosu na Jevreje. Izražavao je duboku bol radi spasenja „cijelog svijeta“, svih naroda i svih ljudi. On sam je govorio: “Zašto vam ovo govorim, moja hrišćansko braćo?Ne zato da bi ubijali Jevreje i proganjali ih, već da plačete za njima zato što su napustili Boga... Govorim vam tako kako biste se pokajali odmah, dok još ima vremena, da se ne desi da naljutimo Boga i da nas On pusti iz svojih ruku, jer bismo onda patili kao i Jevreji, još i gore ”.
 
Nemojmo zaboraviti da je Sv. Kozma odlučno propovijedao ljubav, a ne netrpeljivost. Takođe je vjerovao i pozivao na jedinstvo čovječanstva. Smatarao je svaku osobu Božijim čedom. Prirodno, postoje razlike u vjeri. Ali ni pod kojim okolnostima to ne može postati razlog za potcjenjivanje ili mržnju među ljudima. Svi ljudi, učio je, imaju istog Oca i majku, pa su samim tim svi rodbina. 
 
Postoji zaista impresivan razgovor koji se do danas priča, a koji se odigrao između svetitelja i ciganina. U tom razgovoru svetitelj poziva ciganina da mu kaže nešto o sebi, a ovaj se žalio da čak i njega, koji je takođe potekao od Adama i Eve, da ga bez obzira na to drugi ljudi gledaju sa visine, pa čak i u crkvi. Prosvijetljeni učitelj iskoristio je priliku, i kada je utješio čovjeka podsjetio ga je da, uprkos njegovom porijeklu, dok se god drži Božijih zapovijesti on može osvojiti nagradu i otići u Raj – za razliku od samog svetitelja, koji je možda „superioran“ u pogledu rase, ali čije loše ponašanje će ga poslati u propast: “Slušaj sine, čak iako si Rom, s obzirom na to da si kršten u ime Svetog Trojstva i da se držiš Božijih zapovijesti, ti ćeš otići u Raj. A vidiš sada mene, ja nisam Rom i činim zlo, ja ću otići u pakao gdje ću vječno goriti”. Dakle, za o. Kozmu razlike su jedine bile zbog poštovanja božanske volje, a nikako rasne pripadnosti. 
 
Konačno, ima još jedna stvar koja treba da se naglasi: čak iako je govorio protiv Jevreja, njegova hrišćanska savjest mu nije dozvoljavala nekorektan odnos prema bilo kome, bez obzira na rasu. Zbog toga je bio posebno ozbiljan kada se odnosio sa onima tvrdog srca u svojoj publici. Učio je da svi oni koji su nepravedni na sebi nose veliku kletvu: “Iz tog razloga, moja braćo i sestre, ako ste nepravedni prema bilo kome, bilo da se radi o Hrišćaninu, Turčinu, Jevrejinu ili Zapadnjaku, ispravite se jer je to prokletstvo zbog koga ne možete dalje.“ Vidimo da je svetitelj vjerovao da su društveni problemi uzrokovani lošom voljom članova društva prije nego njihovim porijeklom. Ovo zapažanje može biti naročito korisno u današnje vrijeme, sa našim savremenim društvenim problemima. 
 
Pemptusia: Hvala vam mnogo što ste nam ukazali na veoma zanimljive činjenice učenja Sv. Kozme.
 
Prof. Kaliakmanis: Hvala vama što ste mi dali priliku da govorim o ovom velikom svetitelju koji dolazi iz mog dijela Grčke. 
 
Prevod sa engleskog  D. Radulović
06.02.2016.
 
Izvor: http://pemptousia.com/2016/01/24342/ ;

Pročitano: 903 puta