MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

PITANJA I ODGOVORI O MOLITVENOM PRAVILU



Vladika Pahomije (Bruskov)
 
Molitva je slobodno obraćanje čovekove duše Bogu. Kako ovu slobodu ujediniti sa obaveznim čitanjem pravila, posebno kada čovek ne želi da čita?
 
-Sloboda ne znači da nam je sve dozvoljeno. Čovek je tako ustrojen da, ako dopusti sebi raslabljenost, teško će se vratiti tamo gde je ranije bio. U Žitijima svetih ima puno primera kada su podvižnici ostavljali svoje molitveno pravilo kako bi pokazali ljubav novopridošlom bratu. U ovom slučaju oni su zapovest o ljubavi stavili iznad svog molitvenog pravila. Ali, mi moramo da imamo na umu da su ti ljudi dostigli visine u duhovnom životu, oni su neprestano prebivali u molitvi. Međutim, kada osećamo da ne želimo da se molimo, to je obično iskušenje, a ne projavljenje slobode.
 
Molitveno pravilo nas uzdiže u duhovno uzvišeno stanje koje ne zavisi od nekog prolaznog raspoloženja. Ako ljudi ne ispunjavaju svoje molitveno pravilo, oni brzo bivaju raslabljeni.
 
Ne zaboravimo da, kada se ljudi okrenu Bogu pričešćem, neprijatelj našega spasenja uvek sve čini da nas od toga odvrati. Ne dozvoljavati neprijatelju da to učini nije narušavanje slobode.
 
U koje vreme treba čitati jutarnje i večernje molitve?
 
-O tome je jasno napisano u svakom molitveniku. ”Ustavši od sna, pre svakog drugog dela, stani pred Svevidećeg Boga i osenivši se krsnim znamenjem reci...” Osim toga, sama smisao reči nam govori da jutarnje molitve treba čitati na početku dana, kada naš um još nije opterećen mislima. A večernje molitve treba čitati pre spavanja, posle svega. U ovim molitvama san se upoređuje sa smrću a naša postelja sa samrtničkim odrom. Bilo bi zaista čudno da, pošto smo govorili o smrti, sednemo pred televizor ili da razovaramo sa članovima porodice.
 
Svako molitveno pravilo se zasniva na iskustvu Crkve. Ova pravila ne narušavaju čovekovu slobodu, ali nam pomažu da steknemo najveću duhovu korist. Naravno, postoje odstupanja od pravila, a ona se primenjuju u nekim nepredviđenim okolnostima.
 
Pored jutarnjih i večernjih molitvi, šta se može dodati molitvenom pravilu mirjana?
 
-Molitveno pravilo mirjana može sadržati različite molitve i činodejstvovanja. Može da sadrži različite kanone, akatiste, čitanja iz Jevanđelja ili Psaltira, poklone, Isusovu molitvu. Kao i to, pravilo obično sadržati kratko ili detaljno pominjanje živih i upokojenih bližnjih. U manastirskoj praksi postoji običaj da se u pravilo uključi i čitanje svetootačke literature. Ali pre dodavanje bilo čega molitvenom pravilu, trebalo bi dobro razmisliti, dobiti blagoslov sveštenika i proceniti svoje snage. Molitveno pravilo se čita bez obzira na raspoloženje, umor, i druge pokrete srca. Ako ste Bogu obećali nešto, onda zaista to treba i ispuniti. Sveti Oci kažu: čak i ako je pravilo kratko, neka bar bude postojano. U isto vreme trebamo se moliti iz sveg srca.
 
Može li čovek sam, bez blagoslova sveštenika, da čita kanone, akatiste i samostalno dodaje molitvenom pravilu?
 
-Naravno da može. Ali ako je on prosto pročitao molitvu po stremljenju srca, a time uvećao svoje molitveno pravilo, onda je bolje da traži blagoslov svog duhovnika. Gledajući objektivno na situaciju sveštenik će pravilno proceniti: da li će ta dodatna molitva biti na korist. Ako se hrišćanin redovno ispoveda,  sledi za svojim  unutrašnjim životom, onda će se takvo provilo na jedan ili na drugi način odraziti na njegov život.
 
Ali ovo je jedino moguće ako čovek ima duhovnog oca. Ako nema duhovnika i sam reši da doda nešto molitvenom pravilu, ipak je bolje da se posavetuje sa sveštenikom na sledećoj ispovesti.
 
U dane kada služba traje celu noć i hrišćanin ne spava, da li treba čitati večernje  i jutarnje molitve?
 
 -Jutarnje i večernje molitve nisu vezane za neko određeno vreme. Ali ipak bi bilo pogrešno da jutarnje molitve čitamo uveče, a večernje  ujutro. Ne bi trebalo da imamo farisejski odnos prema pravilu, i da ga čitamo u svakoj situaciji, ignorišući smisao molitve. Ako ne spavamo, onda zašto tražiti blagoslov Božji za san? Jutarnje  i večernje molitve mogu biti zamenjene drugim molitvama ili čitanjem Jevanđelja.
 
 
Mogu li žene u domu da čitaju molitve nepokrivene glave?
 
 -Mislim da je bolje ako žene pokrivaju glavu za vreme molitvenog pravila. Ovim vaspitavaju kod sebe smirenje i pokazuju poslušnost Crkvi. Iz Sv. Pisma znamo da žene ne pokrivaju svoje glave radi okruženja, već radi Anđela. (1. Kor. 11,10). To je stvar lične blagočestivosti. Naravno da Bogu nije bitno da li vi vaše molitve izgovarate prekrivene glave ili ne. Ipak, to bi trebalo da bude vama bitno.
 
Kako čitati kanone i molitve pre svetog Pričešća: u jednom danu sve ili ih možemo podeliti na delove i čitati nekoliko dana?
 
-Ne treba formalno ispunjavati molitveno pravilo. Svoj odnos sa Bogom čovek je dužan da gradi sam. Današnji običaj je da se za pričešće pripremimo čitajući tri kanona: Gospodu, Bogorodici i Anđelu Čuvaru, akstist Spasitelju ili Bogorodici, a zatim molitvu pred sv. Pričešće. Mislim da je bolje da celo pravilo pročitamo dan pre svetog Pričešća. Ali, ako je to teško, možemo raspodeliti na tri dana.
 
Prijatelji i poznanici nas često pitaju kako se pripremiti za Pričešće, kako čitati Psaltir? Šta bi mirjanin trebalo da odgovori na takva pitanja?
 
Odgovorite ono što i sami znate. Ne smete da na sebe uzmete odgovornost da drugima savetujete neka stroga pravila ili da govorite nešto u šta niste sigurni. U vašem odgovoru trebalo bi da budete rukovođeni praksom crkvenog života danas. Ako nemate nikakvo lično iskustvo, onda morate da se okrenete iskustvu Ckrve, Svetih Otaca. Ako vam je postavljeno pitanje na koje ne znate odgovor, onda pitajte za savet sveštenika ili pronađite odgovor u delima Sv. Otaca.
 
Pročitao sam prevod nekih molitvi na ruskom. Ispostavilo se da su dobile sasvim novi smisao. Trebamo li ih razumeti potpuno na isti način, čitajući prevod, ili možemo da razumemo molitvu onako kako nam srce govori?
 
-Molitve treba razumevati onako kako su napisane. Možemo napraviti poređenje sa svetovnom literaturom. Čitamo knjigu i razumemo je na naš način. Ali je uvek interesantno znati šta je autor želeo da kaže. Isto je i sa molitvama. Autor molitve je mislio na određen način. Posle svega, mi ne čitamo neku vrstu pozorišne predstave, već se obraćamo Bogu sa posebnim zahtevom ili rečima hvale. Mi se sećamo reči apostola Pavla koji kaže da je bolje da kažemo pet reči  sa razumevanjem nego deset hiljada sa nerazumevanjem (2. Kor. 14,19) Pored toga, autori većine pravoslavnih molitvi jesu sveti podvižnici koje je proslavila Crkva.
 
Kako se odnositi prema savremenim molitvama? Možemo li čitati sve što je napisano u molitvenicima ili je bolje čitati drevne molitve?
 
-Lično reči drevnih kanona i stihova su mi draže. Meni one izgledaju dublje, pronicljivije. Ali mnogi više vole savremene akatiste, jer su jednostavniji.
 
Ako je crkva prihvatila molitve, onda bismo trebali da se odnosimo sa poštovanjem prema njima i da pokušamo da imamo koristi od njih. Ali trebalo bi da shvatimo da savremene molitve nisu tako visokog kvaliteta kao molitve koje su sastavili drevni podvižnici.
 
Kada neko napiše molitvu za javnu upotrebu, mora da shvati odgovornost koju preuzima na sebe. On mora i sam da ovlada molitvom i da u isto vreme bude dobro obrazovan. Molitve koje su pisali savremeni autori sve treba strogo proveriti.
 
Šta je bitnije – čitatati molitveno pravilo kod kuće ili stići na vreme na službu?
 
-Bitnije je stići na vreme na službu. Ako idete u crkvu, onda je zajednička molitva na prvom mestu. Oci su poredili ličnu i zajedničku molitvu sa dva krila. Kao što ptica ne može da leti sa jednim krilom, tako i čovek. Ako se ne moli  kod kuće, već samo u hramu, onda će imati problem i u hramu da se moli. Vidite, kod njega ne postoji iskustvo ličnog bogoopštenja. Ako se samo molite kod kuće a ne idete  u hram, onda nemate razumevanje šta je to Crkva. A bez Crkve nema spasenja.
 
U potrebi, čime mirjanin može zameniti bogosluženje?
 
-Danas, na raspolaganju nam je veliki broj bogoslužbenih knjiga i raznih molitvenika. Ako mirjanin ne može da ode u crkvu na službu, može po kanonima pročitati večernju i jutarnju službu i Tipik kod kuće.
 
Možemo li čitati molitveno pravilo sedeći?
 
-Apostol Pavle je napisao: Sve mi je dozvoljeno, ali mi nije sve na korist. (Kor. 6,12). Ako ste umorni i bolesni, možete sesti u crkvi, a i tokom molitve kod kuće. Ali morate razmisliti koji je vaš razlog za to. Da li je to bolest koja vas sprečava da se molite, ili je to lenjost? Ako je čovek teško bolestan molitve može da čita i ležeći. Ali, ako ste prosto umorni ili ako ste lenji, onda morate da naterate sebe da ustanete. Tokom bogosluženja, Tipik reguliše kada možemo da ustanemo a kada da sednemo: na primer kada se čita Jevanđelje i akatisti, slušamo stojeći, ali tokom čitanja katizmi, himni ili propovedi, sedimo.  
 
Prevod sa engleskog prof. Bojana Srbljak
11 septembar 2013 god.      

Pročitano: 45215 puta