MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

Pouke Optinskih Staraca hrišćanima u svetu



Sama dela nas neće spasti, no milost Božija, samo ako dela činimo u Ime Gospoda Isusa Hrista, Koji neka ne liši vas, prijatelji moji, milosti Svoje u sve dane vašega života. Bili vi slabi ili rdjavi, samo pribegavajte milosrdnom Gospodu Isusu Hristu i čvrsto se nadajte u Njega. Ta nada vas neće posramiti u veke.

1. U času očajanja znajte da ne ostavlja vas Gospod, nego da vi ostavljate Gospoda. Evo, kako vam, u Ime Boga, nalažem da živite kada ste sami: makar vam to bilo i mučno, ma za to i ne bili voljni, svagda u mislima srcem prizivajte Gospoda Isusa, Koji živi u vašoj duši.

2. Poslušnici Hristovi treba pred očima da imaju ne volju svoju nego Volju Božiju, koja je i Apostolima zabranila, kao što i nama brani ispitivanje budućega, budućnosti koju je Bog stavio pod Svoju vlast.

3. Ako živite u zajednici sa drugima, služite im kao Samome Bogu i, za svoju ljubav, ljubav ne tražite, niti za smernost - pohvalu, niti za služenje - blagodarnost.

4. Ono čime možete da sablaznite ili ožalostite bližnje, to ne činite, a ako oni vas ožaloste, ne gledajte na to kao na nanošenje žalosti, nego kao na orudje koje vam je Bog pripremio da njime, ako ste voljni, istrebite u sebi svaku nečistotu srca.

5. Pre nego što nešto kažete, razmislite neće li vaša reč ili delo ožalostiti Boga ili vašeg bližnjeg.

6. Ne osudjujte tudjeg slugu, kada stoji ili pada: ima on Boga svoga, Koji ima moć da ga od pada odvrati ili u padu zaustavi.

7. Pamtite da čas, koji od vas oduzima vaša lenjost, može da bude poslednji u vašem životu i da za njim može doći smrt i sud. Mahnite se uživanja.

8. Ne zadajte bol nikome i ne vraćajte grdnjom na grdnju, žalošću na žalost, pa će u knjizi života vaše ime biti zapisano sa Prepodobnima.

9. Molim vas, prijatelji moji, ne zanemarujte nijedno sredstvo kojim je moguće ugoditi Bogu, a takvih je sredstava mnogo: umiljato ophodjenje sa ljudima, tešenje ožalošćenih, zauzimanje za uvredjene, davanje siromašnima, odvraćanje očiju od ružnih sadržaja i postupaka, suprotstavljanje rdjavim mislima, prinudjivanje sebe na molitvu, trpljenje, milosrdje, pravednost, i dr. Ispunjavanje svih tih sveštenih dobrodetelji privlači k vama svemoćnu pomoć Božiju, a sa njom ćete preborditi sve teškoće, koje su pre toga izgledale nesavladive našim snagama.

10. Na sve načine se suprotstavljajte svojoj naprasitosti i, uz Božiju pomoć, ona će neizostavno oslabiti. “Ako se i desi da se kadgod razdražiš ili razgneviš, onda bar ništa ne govori ili se ukloni ili zatvori usta svoja, da ne iskoči jarosni plamen i ne opali dušu tvoju i ti uzalud ne uznemiriš one koji su sa tobom. Čim se plamen ugasi i tvoje srce postane mirno, tada govori radi ispravljanja bližnjeg”.

11. Na svaki način se čuvajte da se na išta srdite: nijedna neprijatnost ne snalazi nas sama od sebe, svaka se dopušta Promislom Božijim radi istih onih spasonosnih ciljeva radi kojih su svetog Apostola Pavla snalazile nevolje, radi kojih je on i “bio u opasnosti na rijekama, u opasnosti od razbojnika, od svoga roda, od neznabožaca, u opasnosti u gradu, u pustinji, na moru, u opasnosti medju lažnom braćom” (2 Kor. 11, 26).

12. Znajući to, ne obraćajte pažnju na to ko vas je uvredio i zbog čega, no samo držite na umu da se niko ne bi usudio da vas ožalosti, da Gospod nije izvoleo da mu to dopusti, i zato blagodarite još više Gospodu što nam nevoljama, koje nas snalaze, jasno pokazuje da Mu niste tudji i vodi vas u Carstvo Nebesko: “Ako podnosite karanje, Bog postupa sa vama kao sa sinovima. Jer, koji je to sin kojega otac ne kara?” (Jevr. 12, 7).

13. Ostavite vazda svaku surovost i budite pred Gospodom u ophodjenju sa ljudima nezlobivi kao deca.

14. U ljubavi Božiojoj prebivajte, učite se njoj, njome dišite: Bog je ljubav i ko u ljubavi stoji, u Bogu prebiva i Bog u njemu. U životu prepunom nevolja slatko je živeti sa ljubavlju Božijom.

15. Nije spasenje u mnogorečitosti, no u savršenom paženju na sebe.

16. Odvikavajte se od raspravljanja i prepirki: smućujući srce, one vas lišavaju mira u duši. Svakoj svadljivoj misli protivstavljajte molitvu Isusovu. Ne verujte predrasudama.

17. Podozrivost uopšte nije svojstvo hrišćansko, i zato je ne usvajajte. Mudrost obazrivosti i neporočnosti, pak, traži od nas Sam Gospod preko Svetoga Pisma: “Budite mudri kao zmije i nezlobivi kao golubovi”.

18. Svagda se držite sredine. krajnosti nigde i ni u čemu nisu za pohvalu. Pamtite reč Starčevu: “Ko može da podnese, sve podiže”.

19. Uvek budite predani Volji Božijoj koja je za vas savršeno spasonosna.

20. Sa bližnjima saobraćajte veselo i sa ljubavlju. Ljubite ih, služite im: oni su skupoceni - za njih je Spasiteljeva Krv prolivena, oni su udi Hristovi. Ne žalostite ih čak ni jedva primetnim znakom.

21. Spasavajte se blagougadjanjem Gospodu, blagougadjajući Mu svim vidovima ljubavi. Samo se o tome i starajte da se obogatite ljubavlju. Onaj u kome je ljubav, ima u sebi Boga.

22. Uočite da vi samo onda bivate potpuno svime zadovoljni, kada imate trpljenje, smirenoumlje, polsužnost i ljubav prema svima.

23. Ne opominjite se sa prekorom onoga što je prošlo, inače će se i Gospod opomenuti i zatražiće od vas ono što vam je oprostio.

24. U uniniju (klonulosti duha) nagonite i srce i jezik svoj da se mole ovako: “Gospode, spasi me, propadam!”

25. Ako nekoga za nešto molite, molite ga sa trpljenjem žene Hananejke.

26. Preispitivati tudje poroke je greh, zato izbegavajte takvu grešnu (samo)uverenost.

27. Ako ste na bilo koji način ožalostili slugu svoga, učinite što je potrebno da on zaboravi nanesenu mu žalost.

28. Činite sve sa razboritošću, ne žureći da vaša dela budu uspešna.

29. Zlo pobedjujte dobrim: zlo se zlom ispraviti ne može.

30. Bez odricanja od svoje volje nemoguće je i položiti početak spasenju, a kamoli se spasti. Izmolite za sebe od Gospoda samoodricanje, čeda moja - ono je neophodno za spasenje.

31. Ako namislite da nekoga od bližnjih posetite, preuzmite na sebe neotklonjivu obavezu da prilikom posete sačuvate prema njemu istu onu ljubav i isto raspoloženje sa kojima ste k njemu došli, makar doživeli od njega i neku uvredu.

32. Kad god u odnosima sa bližnjima dodje do neprijatnosti, okrenite se najpre sebi: nakon strogog ispitivanja, mi gotovo uvek nalazimo da smo sami bili uzrok nezadovoljstva.

33. Ne opravdavajte se, ne raspravljajte, snishodite karakterima i godinama. Tešite sve i svakoga čime možete. Nikoga ne osudjujte, ne vraćajte zlom za zlo, sve ljubite, svima opraštajte, svima budite sluga.

34. Sebe smatrajte poslednjim i grešnijim od svih.

35. Ljubite Gospoda i molite Mu se kao Ocu. Smiravajte se pred svima Hrišćanima i Gospod vaš će vas voleti i obradovaće se zbog vas pastir vaš.

36. Podnosite netrpeljivost, nerazumnost, neprosvećenost, bezrazložni gnev - sve bez opiranja.

37. Kada osetite prema nekome i nehotično osećanje neprijateljstva, nastojte da pobedite to grešno osećanje. Nagnajte sebe da se ovako molite: “Spasi Gospode raba Tvoga (ime te osobe) i svetim njegovim molitvama umiri srce moje!” Naterajte sebe da čoveku koji vam nije mio ukažete svaku pažnju i učinite svaku dobru uslugu, pa će Gospod, videći vašu dobru nameru, ne samo da iz vašeg srca istrgne grešno neprijateljstvo nego i da vam ga ispuni svetom ljubavlju.

38. Ako vas ne teši molitva dok je vršite, znajte da vam ona priprema božanstvenu utehu i sladost uskoro po savršenju: “Trpeći potrpeh Gospoda i uslići me!”

39. Čitavog svog života, pre svakog dela, rukovodite se sledećim hrišćanskim rasudjivanjem: da nije to što sam namislio, možda, protivno volji Božijoj, nije li pogubno za moju dušu, nije li za bližnjeg uvredljivo? Ako vas, nakon strogog ispitivanja, savest ne zapeče, svoju nameru dovedite do ispunjenja, a ako savest zapeče, uzdržite se od toga dela.

40. Ne dotičite jezikom svojim čast bližnjeg, nego upotrebljavajte jezik svoj samo za slavoslovljenje Boga i na nečiju korist i pouku. Ako vam dodje da ogovarate, setite se svojih grehova, koje ste od mladosti učinili i osudite sebe za to što ste ih počinili.

41. Neka vam život ne pada teško, on je nepodnošljiv samo za zločestive, a onaj ko veruje u Gospoda Isusa Hrista, nada se u Njega, ljubi Ga - za njega je život uvek podnošljiv.

42. Život nam je dat samo za to da bismo slavili Boga, činili dobro bližnjem i dostizali večno Carstvo, u Jevandjelju nam pokazanim uzanim putem, a ne za to da bismo se u njemu veselili. Rečeno je “blago onima koji sada plaču”, a ne onima koji se smeju.

43. Smirenje (smernost) je dobilo svoj početak u Gospodu Koji se smirio, ono je venac i lepota svih dobrodetelji. Što je za usahlu zemlju - kiša, to je za čovekovu dušu - smirenje.

44. Smirenje je dobrodetelj (vrlina) na koju sa radošću i miljem gleda i Sam Bog: “Na koga ću pogledati”, veli Gospod, “samo na krotkog i smirenog, koji trepti od reči Mojih!”

45. Ali u čemu se sastoji smirenje? Po mome mišljenju, ono se sastoji u tome da čovek sebe smatra grešnijim od svih i nikoga ne unižava i ne vredja, ne osudjuje, pazi samo na sebe i ne traži ni bogatstvo ni slavu ni pohvalu ni čast, smatrajući da je svega toga nedostojan. Hrabro trpi grdnje, uvrede, ukore, priznajuši u svome srcu da je sve to i zaslužio; sa svima se odnosi prijatno, svakome je sa ljuavlju spreman da posluži, ne vidi svoja dobra dela i ne govori o njima bez potrebe. Takvo smirenje za vas molim od Gospoda Boga, čeda moja, jer će vas ono ne samo izbaviti od greha nego i uvesti u ljubav prema Njemu, Koji je smirio Sebe do smrti, i to smrti na Krstu.

46. Ljubav pokriva mnoštvo grehova. Ako žalosnima budete - uteha, nesrećnima - olakšanje, ubogome - pomoć, sirotoj - otac i majka, bolnome - umirenje, slugi - milostiv, zabludelome - rukovoditelj ka spasenju, i svakome hrišćaninu - po mogućstvu, usrdni služitelj, - za takvu ljubav vašu prema mladjoj braći i udima Gospoda našega Isusa Hrista ne samo da će se izbrisati gresi vaši nego ćete ugledati Gospoda licem u lice i zaradovati se u veke.

47. “Podajte caru carevo, a Bogu Božije”. Upravljajući poslovima koji su okrenuti ka društvenoj zajednici, u srcu neprestano budite žrtva Bogu i tako živite u tome Vavilonu- ovome svetu - neprekidno imajte na umu svoj Gornji Jerusalim i svoje prednaznačenje.

48. Pretvorite svoje plemićstvo u služenje Gospodu Isusu Hristu. Protivite se uživanju, raskoš izbegavajte i ne preuznosite se pred svojim slugama: oni su vam ravni u onome najvrednijem, jer Gospod i njih poziva za Svoju Svetu Trpezu istim rečima kao i vas: “Dodjite, jedite, ovo je Telo Moje... Pijte iz nje svi, ovo je Krv Moja koja se za vas i za mnoge izliva!”

49. Doline, polegle dole, gotovo uvek bivaju plodne i rodne, a visoke gore većinom su suve i bez mogućnosti da na njima išta rodi. Isto tako, klas koji se izdiže glavicom iznad ostalih vazda biva prazan, a koji stoji priklonjene glavice, ima u sebi mnogo zrna. Imajte smireno (smerno) srce i obogatićete se svime što je potrebno za spasenje.

50. Na plodnu dolinu kiša lije pravo iz oblaka ali i sa visokih gora: takvo je i smirenje. Pod kišom podrazumevam Božiju blagodat, koja se daje smirenima i to neposredno od Boga i preko ljudi, u ovome životu uzvišenih Gospodom, kao uzvišene gore. Ako u svojoj unutrašnjosti budete smerno predani Božijoj volji i zatvoreni za ulazak Njegovih neprijatelja, Duh Utešitelj će vam doći i useliti se u vas.

51. Na široki put zaboravite: Gospod nas, po milosrdju Svome, uvodi kroz tesna vrata u Carstvo Nebesko, a široku put vodi u večnu propast.

52. I vama i sebi želim u ovome životu samo očišćenje od greha i molim Gospoda Boga da sa nama učini sve što Mu bude ugodno da očisti grehe naše i izmije bezzakonje, makar za to bili potrebni i poniženje i sramota. I vi i ja treba da živimo po Božijim Zapovestima, a ne samo po ljudskim zapovestima.

53. Radi koristi sopstvene duše volite usamljenost, i pokorivši se u potpunosti Zapovestima Oca Nebeskog, naučite svoje srce neprestanoj Isusovoj molitvi. Od unutrašnjeg prebivanja Gospoda Boga u vama, postaćete u svemu trpeljiviji, obilniji ljubavlju i smireniji.

54. Pazite se da lenjost ne raslabi vaše snage za podvige duhovne - ona je prvi neprijatelj onih koji žive daleko od Oca. Ali ne očajavajte i ne tugujte previše zbog svoga spasenja ukoliko ponekad oslabite u podvizima.

55. Sama dela nas neće spasti, no milost Božija, samo ako dela činimo u Ime Gospoda Isusa Hrista, Koji neka ne liši vas, prijatelji moji, milosti Svoje u sve dane vašega života. Bili vi slabi ili rdjavi, samo pribegavajte milosrdnom Gospodu Isusu Hristu i čvrsto se nadajte u Njega. Ta nada vas neće posramiti u veke.

56. Ne prezrite moje reči i ne smatrajte ih teškim za ispunjenje. Za Gospoda i sa Gospodom ništa što je teško nije teško, i ništa žalosno nije žalosno: “Jer je jaram Njegov blag i breme Njegovo lako” (Mt. 11, 30).

Pročitano: 7944 puta