MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

KOMENTARI NA FOTOGRAFIJE SA PROFILA O.GAVRILA NA FEJSBUKU (CCCXC)



NEMAMO POJMA ŠTA SVE JEDEMO


o.Gavrilo Prevara - Hranu uvozimo sa svih strana, na pijacama nas lažu o poreklu robe, poturaju nam navodno zdrave proizvode, seljaci prskaju voće i povrće bez kontrole...

Građani Srbije ne znaju šta jedu! Iako nam se čini da smo kao potrošači zaštićeni, svi sagovornici u velikom istraživanju Pressa saglasni su da vrlo često i ne naslućujemo poreklo i kvalitet hrane koja nam se nađe u tanjiru.

Stručnjaci upozoravaju da je ovo neznanje veoma opasno i objašnjavaju da potiče iz više razloga... Prvo, Srbija uvozi hranu iz maltene celog sveta, čak i onu koje sama ima dovoljno, pa tako jedemo pasulj iz Kirgistana, paradajz iz Španije, pijemo mleko iz Hrvatske. Drugo, na pijacama je uobičajena prodaje hrane nepoznatog porekla, koja je pristigla nelegalnim tokovima. Treće, na pijacama većina proizvoda nema original pakovanje i deklaraciju, a seljaci voće i povrće prskaju bez ikakve kontrole. I konačno, pod firmom zdrave hrane često nam se poturaju „maskirani" proizvodi sa lažnim oznakama o sadržaju.

Upotreba pesticida

U periodu od januara do maja ove godine, prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), uvezli smo 17,6 odsto više prehrambenih proizvoda u odnosu na isti period prošle godine.
- U uvozu dominira grupa takozvanih nekonkurentnih proizvoda poput kafe, svežih banana i pomorandži, čajeva, kakaoa, začina... Uvozimo i mleko i proizvode od njega, meso, konditorske i pekarske proizvode. Meso nam stiže iz Danske, Holandije i Španije. Mesne prerađevine iz Crne Gore, Makedonije, Španije, Italije i Nemačke. Pasulj čak iz Kazahstana i Azerbejdžana, mleko iz Austrije, Mađarske i Italije - nabrajaju u PKS.

Sekretar za poljoprivredu u PKS Milan Prostran kaže da „želi da veruje da inspekcija dobro i savesno obavlja kontrolu robe na granici".

- Ipak, ja uvek govorim da bi trebalo više da konzumiramo domaće proizvode - kaže Prostran.

On navodi i upečatljiv primer paradajza.

- To povrće je najukusnije u julu, avgustu i septembru. Tada se uglavnom prodaje paradajz, koji je rastao na otvorenom, pod suncem, bez preterane upotrebe pesticida. A januarski se proizvodi u zatvorenom prostoru uz intenzivno korišćenje mineralnih đubriva i hemijskih sredstava. Zato bi određeno povrće trebalo jesti samo u sezoni, a mi ga jedemo cele godine - objašnjava Prostran, i dodaje da posebno treba biti obazriv pri kupovini mesa i mleka:
- Mada nijedan trgovinski lanac neće da prihvati proizvod ukoliko nema HCCP sertifikat, ni on ne predstavlja nikakvu garanciju već samo dokazuje da postoji uspostavljen sistem proizvodnje.

Odakle sve uvozimo hranu

Meso Danska, Holandija, Španija
Prerađevine Crna Gora, Makedonija, Španija, Italija, Nemačka
Mleko Hrvatska, Mađarska, Slovenija Grčka
Pasulj Kazahstan, Azerbejdžan
Peciva Hrvatska, Makedonija, Nemačka, Francuska
Kobasice Austrija, Mađarska, Italija
Paprika Makedonija
Paradajz Španija
Beli luk Kina
Šargarepa Turska
Kruške Španija
Kupus Grčka

Ekonomska računica

Nutricionista Nemanja Kamenica kladi se da bi svaki Srbin stavio prst na čelo kada bi znao šta sve naša zemlja uvozi i da se ti proizvodi kontrolišu po zastarelim pravilnicima iz 80-ih i 90-ih godina.
- Veliki deo tih standarda ostao je odranije. Istina, neki od tih starih propisa su rigorozniji nego oni iz zemalja EU. Međutim, većina njih ne predviđa analize koje su odavno obavezne u evropskim zemljama. Time bi se podrobnije trebalo baviti, pogotovo što je mnogo hrane koju jedemo iz uvoza. Razumem što uvozimo pirinač, ali nikada neću opravdati ekonomsku računicu tržišta da uvozi pšenicu, kukuruz... - kaže Kamenica.

Stanković potvrdio najavu Pressa

Ministar zdravlja Zoran Stanković potvrdio je juče ono što je Press najavio, da ozbiljno razmišlja o uvođenju poreza na nezdravu hranu, kao što su to uradile Mađarska i još neke evropske zemlje.
- Za oporezivanje nezdrave hrane potrebno je pripremiti eventualne predloge u saradnji s nadležnim institucijama. Svesni smo činjenice da postoji veliki broj namirnica koje po svom sastavu i svim kalorijskim vrednostima štete zdravlju stanovništva, ali kad dobijemo mišljenje nadležnih institucija, onda ćemo preduzeti konkretne aktivnosti po tom pitanju - rekao je ministar.

Ljubinka Račić, Beograd

14.jul 2011.
Izvor: http://pressonline.rs/sr/v​esti/vesti_dana/story/1684​93/Nemamo+pojma+%C5%A1ta+s​ve+jedemo.html

o.Gavrilo Zamolio bih vas da komentare ne pišete velikim, nego malim slovima.



Bojan Radic
Oce,problem jeste sto sve manje domace i kupujemo domace.Toliko njiva oranica,blagoslovenog zemljista sa puno hranjivih sastojaka zemljista i obradivih povrsina,ali nazalost malo ko hoce od omladine da sadi,obradjuje i prodaje,nazalost velika steta je kalabiraal u ovom svetu a pogotovo tamo gde covek danas zivi od poljoprivrede i domaceg nespricanog i obogaceno znojem i trudom (molitvom za rod i spasenje od nevremenskih uslova i spokojnost covecijih misli).Predlozio bih svakom bratu (gradjaninu) i sestri (gradjanci) da ode u svoje rodno mesto da zasadi po jedno stablo i koji poljoprivredni dio da ucestvuje i domacoj proizvodnji i da nekupujemo sto ovi necastivi uvoze vec da mi gresnici smrtnici izvozimo njima ono sto je prirodno Bogom dano.....Vratite se na svoja ognjista i zasadite bar po koju vocku ili koje povrce bicemo uz molitvu i domace zdraviji i jaci...

'Veca Vjestica Oce Blagoslovite. Slika odlicno prikazuje ko nam mrsi racune kad je hrana u pitanju :(. Dodala bih samo jos jedno zlo, a to je ova genetski modifikovana hrana, posebno kad na primjer ukrstaju paradajz sa zivotinjama, pa ti onda mislis da jedes biljku, a zapravo jedes nesto zivotinjskog sastava... nekad imam utisak da su se okomili na pravoslavlje i cini mi se da to namjerno rade kako bi nam pomrsili konce u postu......


LJiljana Botić Vilotić
Pomaže Bog oče Gavrilo ! Hvala Bogu ja imam svoju baštu i ne moram to da jedem . A trudim se da jedem samo domaće proizvode, a tako sam navikla i svoju djecu.



Radoslav Banović
Pomaže Bog,blagoslovite oče Gavrilo.Hvala Bogu i moj špajz je na selu,ali u gradu je veoma teško izbjeći hranu sumnjivog sadržaja i kvaliteta,jer zbog brzog tempa života,prezauzetosti poslom i sl.,često jedemo hranu pripremljenu u kojekavim restoranima u kojoj Bog zna šta je sve zamućeno.
 

Pročitano: 3647 puta