MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

Porast broja samoubojstava varira između 5 i čak 17 posto. Najgore je u Grčkoj, koju upravo potresa najteža dužnička kriza. U Velikoj Britaniji broj samoubojstava porastao je za 10 posto, dok je stanje najbolje u Finskoj


Financijska kriza, osim što je utjecala na pogoršanje životnog standarda ljudi diljem svijeta, ima i svoju tragičnu stranu. Istraživanje koje su proveli zdravstveni stručnjaci u SAD-u i Velikoj Britaniji, a čije je rezultate objavio BBC, pokazalo je čvrstu vezu između financijske krize i sve većeg broja samoubojstava diljem Europe. Posebno je porast zamijećen u radno sposobnoj populaciji u razdoblju od 2007. do 2009. u devet od deset zemalja gdje je istraživanje provedeno.

Porast broja samoubojstava varira između 5 i čak 17 posto u skupini radno sposobnog stanovništva do 65. godine, nakon koje se bilježi pad stope samoubojstava. Istraživači su na temelju ovih dramatičnih brojki zaključili da su veća ulaganja u sustav socijalne pomoći ključna za sprječavanje porasta samoubojstava kojima je uzrok financijske prirode. Također tvrde kako je davanje potpore da se ljudi vrate na posao ili njihovo uključivanje u programe kojima mogu spriječiti gubitak posla važnija od pružanja raznih pogodnosti.

Ekipa istraživača usporedila je podatke Svjetske zdravstvene organizacije s podacima u deset europskih zemalja i u spomenutom razdoblju zabilježila da je broj samoubojstava porastao za trećinu.

Među zemljama u kojima je zabilježen porast Finska je na posljednjem mjestu, dok je na prvom mjestu uvjerljivo Grčka, koju upravo potresa najteža dužnička kriza. U Velikoj Britaniji zabilježen je porast broja samoubojstava za deset posto, odnosno 6,7 samoubojstava na 100.000 ljudi. Prema istraživanju, samoubojstva su bila u padu prije recesije, da bi počela rasti u gotovo svim europskim zemljama, što navodi na logičan zaključak da je porast samoubojstava u uskoj vezi s financijskom krizom, rekao je za BBC David Stuckler, jedan od istraživača.

Iako je i Hrvatska posljednjih godina upala u recesiju, a većina stanovništva u goleme financijske probleme i neizvjesnost, MUP-ovi podaci govore ne samo o tome da nema porasta broja samoubojstava, nego suprotno - on se iz godine u godinu smanjuje.

Tako je, unatoč recesiji koja je i kod nas zabilježena, 2008. bilo 766 samoubojstava, 2009. - 749, a prošle godine 698. Naime, kako smatraju u MUP-u, kod građana se stvorio određeni revolt da si neće oduzimati život zbog situacije u koju ih je netko doveo i za koju oni nisu odgovorni. Također, kod mnogih je građana, ako su i imali suicidalnih namjera, proradila svijest da svojoj obitelji uz dugove, i osjećaj tuge i praznine, ostavljaju i troškove pogreba.

Iako nije utjecala na broj samoubojstava, recesija je, kažu nam u MUP-u, izazvala povećanu agresiju.

Da recesija nije znatno utjecala na broj samoubojstava, te da ona nije uzrok, nego jedan od niza čimbenika koji dovodi do samoubojstva, slaže se i prof. Miro Jakovljević, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb. Smatra da recesija nikad nije glavni razlog samoubojstava, nego jedan od čimbenika kod građana koji imaju suicidalni »scenarij«, a aktivira se u kriznim situacijama. Njima je recesija samo kap koja je prelila čašu. Naime, kako je istaknuo prof. Jakovljević, ima ljudi koji bez obzira na situaciju, koja je nerijetko dotakla i dno, nikad neće dići ruku na sebe.

Treba, međutim, istaknuti da je u Hrvatskoj porasla ovisnost. Određeni broj građana se, čekajući »bolje dane«, napije ili nadrogira da bi umanjili probleme i time produljili »iluziju« do tih boljih dana. No, da su »nezaposlenost i strah od gubitka posla najrizičniji faktori za mentalno zdravlje, te jedan od najznačajnijih javno-zdravstvenih problema, slažu se i naši stručnjaci. Zbog zabrinjavajućih rezultata najnovijih istraživanja posljedica financijske krize na zdravlje ljudi stručnjaci ukazuju da nije dovoljno samo liječiti one koji su izgubili posao, nego treba ozbiljnije raditi i s onima koji strahuju od gubitka posla.

Hrvatska i dalje među 15 zemalja s najvišom stopom samoubojstava

Unatoč padu broja samoubojstava, Hrvatska je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, i dalje među vodećih 15 zemalja u svijetu po stopi počinjenih samoubojstava, od čega muškarci najčešće biraju vješanje, a žene tablete. U Hrvatskoj je stopa samoubojstava bila najviša u prve dvije ratne godine, a od tada postoji trend laganog smanjenja stope samoubojstava. To se najviše pripisuje mjerama prevencije suicida, koje uključuju rano prepoznavanje osoba koje su pod suicidalnim rizikom i odgovarajuće liječenje, često uz primjenu novih lijekova.

Najčešći uzroci koji navode na samoubojstvo su, uz socijalno nepovoljne životne uvjete, nezadovoljstvo bračnim stanjem, usamljenost, nezaposlenost, bolest, gubitak voljenih osoba i poslovni neuspjeh.

Tko nasljeđuje dugove nakon smrti

Dugove osobe koja je umrla (u Zakonu se ne navodi samoubojstvo) »nasljeđuju« nasljednici do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Ako dugovi prelaze vrijednost koja se nasljeđuje, nasljednici za razliku iznad nisu odgovorni. Nadalje, ako se nasljednik odrekao nasljedstva, ne odgovara za dugove ostavitelja. Ako ostavitelj nije imao imovinu, nasljednici time ne nasljeđuju ni dugove. Ako, pak, nije imao nasljednike ili je oporukom sve ostavio trećoj osobi, ta je osoba zadužena za dugove, također do visine naslijeđene imovine. Ostaviteljevi vjerovnici (banke, Hep, privatne osobe i sl.) mogu zatražiti u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva (ostavinske rasprave) da se ostavina izdvoji iz ostavinske mase kako bi se eventualno prodajom te imovine vjerovnici mogli naplatiti.

Prvi nasljedni red čine bračni drug i djeca, koji nasljeđuju imovinu u jednakim dijelovima. Ako nema bračnog druga, nasljeđuju djeca i obrnuto. Ako ostavitelj nije imao djece, ali ima bračnog druga, pola imovine nasljeđuju njegovi roditelji, a pola bračni drug. Ako ostavitelj nije imao ni djece ni bračnog druga, a ni roditelje, u trećem nasljednom redu su bake i djedovi, a u četvrtom pradjedovi i prabake.



Marinko BOBANOVIĆ
Mladen BOKULIĆ
Objavljeno: 09. 7. 2011.

izvor: http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=B51D9CC7-A67E-48C4-B2C0-CF280E1D9D4F