MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

EPISKOP TROADSKI SAVA I CRKVENA KANCELARIJA ZA DRUŠTVO I KULTURU



[Episkop Sava je moj veoma blizak prijatelj. Od svih episkopa i sveštenika koje poznajem, najkvalifikovaniji je da upravlja obnovljenom crkvenom kancelarijom za društvo i kulturu. U nastavku sledi  intervju sa Njegovim Preosveštenstvom u kojem on govori o važnosti nove kancelarije za Grčku pravoslavnu arhiepiskopiju u Americi. Obratite pažnju na njegov novi blog „Život u Logosferi.“

Takođe, toplo preporučujem, da pošto pročitate ovaj članak, odete na sledeći link ( http://www.greeknewsonline.com/?p=10748 )  i ostavite pozitivan komentar o ovom intervjuu . Vebsajt „Grčke novosti“ bio je isuviše kritičan prema Grčkoj arhiepiskopiji u prošlosti. Trebalo bi da znaju da mi sada cenimo ovaj pozitivan članak, koji pohvaljuje rad Grčke arhiepiskopije radije nego da je kritikuju i prouzrokuju brojne podele i klevete. Unapred vam hvala. - Džon Sanidopulos]

 
Episkop Sava i kancelarija za crkvu i društvo

Grčke Novosti
Njujork
Viki Džejms Janias


U februaru 2009, Njegovo Visokopreosveštenstvo arhiepiskop Dimitrije imenovao je Njegovo Preosveštenstvo episkopa troadskog Savu za direktora kancelarije za Crkvu i društvo. Vladika Sava bio je episkop sedam godina. Bio je i sekretar arhiepiskopije poslednjih devet godina službe. Takođe je nadgledao arhiepiskopski savetodavni odbor za nauku i tehnologiju (AACST) i blisko je sarađivao sa arhiepiskopskim omladinskim odeljenjem.

Zaduženje episkopa Save jeste da razvije program i službu koja će promovisati kreativan odnos Pravoslavne hrišćenske crkve sa društvenom i kulturnom realnošću, a koje utiču na strukturu  Pravoslavne hrišćanske zajednice danas. On će rešavati značajna pitanja sadašnjice, kao što su uticaj internet društvene mreže, popularnost takozvane realiti telvizije, video igrica i preporod ateizma.

Arhiepiskop Dimitrije naveo je „široko obrazovanje vladike Save, njegovo zrelo sagledavanje aktuelnih pitanja, duboko poštovanje i angažovanja u savremenoj kulturi, a  iznad svega veliku ljubav za Hrista i Njegovu Svetu Crkvu,“  kao izuzetne kvalifikacije za novu službu i izrazio je uverenje da će rad episkopa Save biti posebno plodonosnan i koristan za omladinu, „koji u Crkvi traže pomoć za sve izazove koje život nosi, a koji su potpuno i autentično pravoslavni Grci, a takođe potpuno i autentično Amerikanci XXI veka.“

Episkop Sava podelio je sa Grčkim Novostima svoje mišljenje o novom položaju, njegovom novom blogu „Život u Logosferi“, pop kulturi i internetu.

GN: - Vaše Preosveštenstvo, arhiepiskop Dimitrije razrešio Vas je Vaše dužnosti sekretara arhepiskopije u februaru i odredio Vas za direktora crkvene kancelarije za društvo i kulturu. Neko bi rekao da je to degradirajuće? Kako se osećate po pitanju Vašeg novog imenovanja?


ES: - Ja sam služio kao sekretar arhiepiskopiji devet godina, od decembra 1999 do 2008. U devedeset godina dugoj istoriji naše arhiepiskopije, jedino je otac Georgije Bakapulos na tom položaju bio duže od mene. Možete zamisliti težinu tog posla koji se bavi nevoljama i konfliktima parohijana i sveštenika, istragama, tužbama. Često sam znao da svoju kancelariju nazovem odeljenjem za žalbe. Taj posao osoba ne želi da radi zauvek. Ali ja sam duboko počastvovan što mi je Njegovo Visokopreosveštenstvo arhiepiskop Dimitrije poverio tako osetljivu i važnu službu dugi niz godina. Duboko sam zahvalan što je sada obezbedio za mene priliku da služim Crkvi na jedan kreativniji način.

GN: - Molimo Vas da nam kažete nešto o Vašoj novoj kancelariji?

ES: - Kancelarija Crkve, društva i kulture zapravo je obnovljeno i  adaptirano odeljenja Crkve i društva, koje je bilo važan deo arhiepiskopije od 60-ih do 80-ih godina. Arhiepiskop Dimitrije osećao je potrebu da vaskrsne to odeljenje, da istraži sredstva koja dopiru do velikog broja pravoslavnih hrišćana koji stoje na granici potpune posvećenosti Crkvi.

Možda se sećate da je tema prošlogodišnjeg kongresa „Sveštenstvo i mirjani“ u Vašingtonu bila „Dovedite narod u Moj dom.“ Njegovo Visokopreosveštenstvo i Eparhijski Sveti Sinod čvrsto veruju da nam je Gospod dao dužnost da dovedemo narod u Crkvu. U tom smislu moja nova služba jeste da promovišem kreativnu vezu Pravoslavnog hrišćanstva sa savremenim društvom i kulturnom realnošću. Moja kancelarija je zadužena za razvoj i primenu programa i službe kako bi pomogli ovim osobama da pronađu putokaze, posebno mladima, koji u Crkvi traže pomoć za sve izazove koje život nosi, a koji su potpuno i autentično pravoslavni Grci, a takođe potpuno i autentično Amerikanci XXI veka.

GN: - Shvatam da je jedna od inicijativa Vaše kancelarije budući blog.

ES: - Da. Reč blog je, naravno, neologizam, skraćenica za „veblog.“ To je tip vebsajta koji postoji u različitim oblicima. Pisao sam lični blog, jednu vrstu putujućeg dnevnika, kada sam krajem prošle godine dva meseca bio u Firenci, u Italiji. To je bio jedan način prenošenja mojih misli i iskustava prijateljima i porodici. Pripremam da lansiram blog crkvene kancelarije. On će imati drugačiji, manje ličan, manje kapriciozan karakter. Nudiće objašnjena na različite teme koje imaju uticaj na život savremenih pravoslavnih Hrišćana koji žive u Americi - od političkih tema do životne sredine, od bioetičkih pitanja do trendova u popularnoj kulturi. Jedna stvar koja deli blog od recimo, novina, jeste da daje čitaocima mogućnost da ostave komentar, da ostvare interakciju sa sadržajem. Kažem „sadržajem“ jer neće samo tekstovi biti postavljani, već će tu biti i video prezentacije, kao i neki drugi sadržaji.

GN: - U čemo je razlika između ove vrste angažovanja na internetu, sa mogućim kontraverznim pitanjima – i drugih formi verske nastave ili pastirskog rukovođenja koje Crkva nudi? Šta su prednosti i mane korišćenja bolgova i tehnologije za društveno umreženje, a sa ciljem da dovedemo našu veru na tržište ideja?

ES: -  Blogovi i tehnologija društvenog umreženja jesu novo tržište ideja i mi ih ignorišemo na sopstveni rizik. Oni su mesta gde ljudi idu, posebno mladi, kako bi više saznali  o ovom svetu. U drugu ruku, postoje značajni rizici u povezivanju ljudi putem interneta. Nije nikakva tajna da kulturni rat besni svuda oko nas. Postali smo veoma polarizovano društvo, međusobne razlike iznosimo putem radio-talasa. Činjenica je da ljudi mogu da se kriju iza avatara ili pesudonima u internet prostoru. Drugim rečima, u svojoj interakciji sa drugima, mogu biti anonimni. Dakle, postoji ona zastrašujuća dimenzija na internetu, jer ljudi ne moraju da odgovaraju za svoje ponašanje.

GN: - Kako ćete rešiti problem skrivenog indentiteta na Vašem blogu?


ES: - Ljudi će morati da se registruju sa svojim pravim imenima. To će možda ograničiti neke ljude, ali to su ljudi koje mi svejedno ne bismo želeli da imamo na našem blogu. Ja ću biti vratar bloga, davaću odobrenja ili zabrane na pojedine komentare, tako da blog neće biti slobodan za sve.

GN:  - Kada ćete postaviti blog, kada će postati aktivan? Kako ga možemo pronaći?

ES: - Biće najava na sajtu Grčke pravoslavne arhiepiskopije (www.goarch.org) u narednim danima. Tada će se omogućiti ljudima da pristupe linku.

GN:  - Koji je naziv bloga?

ES: - “Život u Logosferi.” Odlučio sam da ovako nazovem blog jer sam želeo da ga odvojim od težine blogosfere, tog virtualnog prostora u kome na stotine miliona ljudi iznosi svoje mišljenje i reagovanja, često u suprotnosti jedni sa drugima. Želeo sa da logosfera bude neka vrsta metafore za Crkvu. To je gde Logos, Reč Božija, razlog za sve, Život sveta, vlada nad svim. To je drugačiji način da se kaže „Carstvo Božije.“

GN: - Pomenuli ste da će na blogu biti moguće komentarisati na razne teme, počev od politike pa do pop kulture. Da li ćete Vi uređivati sve teme?

ES: - Neće moj glas biti jedini u „Logosferi.“ Ja sam urednik, ali će biti mnog boljih, kvalifikovanijih glasova od moga, koji će se baviti temama kao što su odnosi crkve i države, bioetike, pitanjima ekologije. Moje iskustvo je iz kulture: film, književnost, muzika. I to je gde ću ja najviše usresrediti moju energiju, procenjujući šta prolazi kao zabava danas, i pomažući ljudima da prepoznaju ono što nudi trajne vrednosti, da prepoznaju ono što je kvalitetno ili ono u čemu leži opasnost. Ja nisam neka bezumna vrsta poštovaoca svega što pop kultura nudi, ali nisam ni refleksivni kritičar koji će reći „ništa dobro ne može proizići iz ovoga,“ jer sam dosta toga dobrog doživeo u pop kulturi. Mislim da bi oba kraja spektra bila ekstremna; moramo imati iznijansiran stav prema popularnoj kulturi.

GN: - Skoro ste održali predavanje na temu: „U potrazi za Bogom u popularnoj kulturi“ u Svetom Vladimiru, pravosalvnoj školi teologije.


ES: -Da, bio je to seminar koji sam održao sa mojim  prijateljem, Piterom Boutenefom. Zajedno smo studirali na Oksfordu. Govorili smo da glas Božiji, Njegovo prisustvo, Njegova volja, mogu da se prepoznaju i u svetu popularne kulture; u popularnim filmovima, televizijskim emisijama, romanima, muzici, trendovima.

GN: - To nije uobičajeno da se čuje među pravosalvnim teolozima. Oni obično kritikuju popularnu kulturu, zar ne?

ES:-  Istina je da neki ljudi misle o svetu pop kulture kao o pustoši, ali ja na to gledam kroz učenje Crkve - Bog je „svuda prisutan i sve ispunjava.“ Nije istina da ljudi koji su kreirali pop kulturu nikada nisu čuli za Jevanđelje; neki od njih Jevanđelje doživljavaju  veoma  ozbiljno i odgovaraju autentično i duboko; ispoljavaju njihovo verovanje u svome radu na jedan moćan, inspirativan i iznenađujući način.Takođe tvrdim da neki umetnici komunuciraju Istinu neshvatajući da to čine. Neki ljudi o pop kulturi misle samo kao o obliku odvlačenja pažnje, iskušenju, ali nije tako. Naravno, ne govorim da pop kultura treba da postane naše jedino izražavanje. Neki bi mogli reći da nije vredno napora tražiti  dijamant u gomili balege, ali dijamant je dijamant gde god da ga pronađete.

To je moje čvrsto uverenje da nas Gospod tamo šalje, u tu „pustoš“, na puteve i raskršća,  kao što je i Sam činio u Svojoj paraboli o svadbi, da pronađemo ljude i da ih sve dovedemo u Njegov dom.“

Prevod sa engleskog prof. Bojana Popović
6 decembra 2010 god

izvor: http://www.johnsanidopoulos.com/2009/07/bishop-savas-of-troas-office-of-church.html

Pročitano: 3267 puta