MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

TI IMAŠ GRIP I, ZNAČI UMREĆEŠ?





Na leto su se vlasti belgijske Valonije obratili municipalitetima sa molbom da unapred pripreme grobove za umrle od «svinjskog gripa» (grip AH 1 N 1), jer kada nastupe mrazevi, biće teže kopati rake. U Rusiji je glavni lekar Onišćenko celo leto svakodnevno brojao: registrovano je 4 obolelih...30 obolelih...55 obolelih.. Kako je nastao svinjski grip, koliko je opasan i kako se može zaštiti od njega, «Neskučnom sadu» ispričala je zamenica direktora GU NII instituta za vakcine i serume im. I.I. Mečnikova, lekar-virusolog, doktor bioloških nauka, profesor Nadežda Juminova.


- Kako je nastao svinjski grip? Kako se uopšte stvaraju novi virusi?

- Nama nije poznato više od 8% postojećih vrsta virusa na Zemlji. Medjutim, nauka se razvija, naučnici saznaju to, što ranije nisu mogli da izdvoje i identifikuju, i zbog toga broj virusa «raste». Sam virus gripa je prvi put otkriven tek 1931. godine, iako je još Hipokrat opisivao neka oboljenja slična gripu.

Razne varijante virusa nastaju i zahvaljujući mutacijama. Pri razmnožavanju u živom organizmu dolazi do slučajnih zamena zbog greški kopiranja virusa u ćelije žrtve – virusi se zamenjuju genetskim materijalom (genima) i tako mutiraju. Mutacije, koje se dešavaju vremenom, nazivaju se antigeni zaokret. Ali dešava se antigeno premeštanje – znatna izmena. Ovo dovodi do obrazovanja hibrida sa potpuno novim osobinama. Mutacije se dešavaju neprekidno, povećavajući preživljavanje virusa – oni postaju jači.

Od gripa oboljevaju ne samo ljudi, već i neke ptice i životinje – konji, svinje itd. Obično se virusi prenose u okviru svoje vrste, ali u odredjenim uslovima mogu se preneti od ptica, svinja, konja na čoveka, i suprotno. Karakteristika današnje varijante je da njegov genetski kod sadrži istovremeno delove svinjskih, ptičjih i ljudskih pratećih nukleotida. To se moglo desiti pri neprijatnom sticaju okolnosti – naprimer, odjednom su se pojavile tri epidemije: ptica, svinja i čoveka. Svinje su prijemčive kako za viruse ljudskog gripa, tako i za viruse ptičjeg gripa, i moguće je da su oba virusa dospela istovremeno u organizam svinje, te se konačna varijanta razmnožila i izazvala epidemiju, koje smo danas svedoci.

- Po čemu se epidemija razlikuje od pandemije?


- Epidemija je – široko rasprostranjena bolest u predelima sa visokim procentom obolelog stanovništva (do 40%), koja napada sve uzraste. Mnogo godina se smatralo, da epidemija gripa «A» nastupa periodično svake 2-3 godine, ali posle 1977. godine ona se dešavala svake godine. Epidemija gripa obično traje 3-6 nedelja.

Pandemija je – epidemija, koja je zahvatila mnoge zemlje sveta, a pritom se taj proces rasplamsava, kao slama od šibice. Obično pandemija traje dve godine. Periodičnost pandemije je – 30-40 godina. Sve pandemije gripa su bile izazvane virusom A, a najpoznatija je – «španjolka» - koja je 1918-19 godine odnela oko 40-50 miliona ljudi. Prvih meseci «španjolka» nije bila smrtnosna, ali su se u etapama prenosa od čoveka na čoveka povećala patogena svojstva virusa i najviše života je odneo drugi talas virusa koji je uspeo da mutira. Velika eksplozija gripa H1N1, koji je prešao na čoveka sa svinje, zabeležena je 1976. godine u gradu Fort-Diks, SAD, medju regrutima. Medjutim naposletku nije došlo do epidemije svinjskog gripa. Očigledno je došlo do obratne mutacije, i virus se pretvorio u običan ljudski.

Još dve velike pandemoije gripa u prošlom veku, Azijatskog gripa H2N2 1957-58 godine i hongkoškog gripa H3N2 1968-69. godine odneli su živote 2 i 1 miliona ljudi. Sa svakom pandemijom broj žrtava postaje manju zahvaljujući razvoju savremene medicine.

Kada će biti sledeća – pitanje je vremena. Virus gripa je toliko promenljiv da je nemoguće dati tačnu prognozu.

- Da li je svinjski grip zaista toliko opasan? Da li se umire i od komplikacija i pri običnom gripu? I kako se može izbeći zaraza?

- Letalnost pri ptičjem gripu je 50-60%, a pri svinjskom – na nivou običnog gripa. Opasnost razboljevanja je pre svega u komplikacijama kao što su – hipertoksički sindrom, pri kome postoji velika opasnost od bronhijalne pneumonije i otoka pluća; hemoragički defetizmi – kijavica sa krvarenjem – znak trovanja; gušenje, izazvano pneumonijom, sekundarne bakterijske infekcije i komplikacije srčano-arterijskog sistema.

Virus «radije» napada ljude u uzrastu od 25 do 40 godina. To je moguće zbog toga što su ga starija pokolenja preležala i imaju bolji imunitet, a decu danas redovno vakcinišu protiv gripa.

Grip se uglavnom prenosi vazdušno-kapljičnim putem. Ali zaraza je moguća i pri direktnom kontaktu: naprimer, ako virus dospe na ranu, posekotinu, sluznice.

Mnogi se danas boje da jedu svinjetinu. Virus gripa na temperaturi od 76 stepeni Celzijusovih, kao i većina drugih virusa i bakterija, ugine. Ali kada se radi o novoj vrsti, mere bezbednosti neće škoditi. Za meso je preporučljiva duža termoobrada.

Kako se sačuvati od zaraze? Poštovati obične sanitarne i higijenske mere – izbegavati velike skupove ljudi, prisan kontakt sa inficiranima, poveze od gaze pri kontaktima, često pranje ruku, posebno posle kašlja, kao i čišćenje ruku sa tečnostima koje sadrže alkohol.

Na državnom nivou pomaže praćenje i operativno reagovanje na rasplamsavanja, kao i složenost sistema protivepidemijskih mera. Bezuslovno, nivo savremene medicine dozvoljava da se nadamo, da infekcija neće izazvati takvu smrtnost, kao pri «španjolki». Ali opasnost je u tome, što na ruskom farmaceutskom tržištu ima samo 30% domaćih preparata. I ako, ne daj Bože, počne pandemija, države, koje imaju vakcine, pre svega će se postarati da obezbede svoje gradjane. Tako da je naličje vakcine u zemlji – pitanje nacionalne bezbednosti.

-    A ako se neko razboleo – kako da se leči? Kako znati da li je to svinjski grip, ili ne?

- Inkubacioni period novog gripa je – kao i kod običnog: od nekoliko sati do 3-4 dana, maksimalno 7. Treba pratiti simptome: iznenadni početak, primetno povećanje temperature, do 40 stepeni, glavobolja, bol u mišićima, slabost, upala gornjih disajnih puteva, nosne duplje i sluzokože očiju, suzenje. Može se dodati i mučnina, povraćanje, dijareja.

VOZ preporučuje da se koriste neuroaminidaze oseltamivira i zanamivira («Relenza» i «Tamiflju»), a isto savetuje i FDA – Američka državna agencija za kontrolu hrane i lekova, iako nema laboratorijskih podataka o njihovoj efikasnosti u poredjenju sa «kalifornijskom» varijantom. Temperatura se nikako ne sme skidati aspirinom – to može da izazove hemoragičke komplikacije, krvarenja.

Da bi se tačno ustanovila dijagnoza, potrebno je sprovesti laboratorijski test PCR (metoda polimerne lančane reakcije nukleinskih kiselina). Radi toga se vrši respiratorna proba tokom prvih pet dana bolesti. Takodje svinjski grip može da se prepozna i po izgledu specifičnih antitela u krvi i na sluznicama ljudi. Sve te metode laboratorijske dijagnostike su u RF dobro utvrdjene. Istina, to su skupa istraživanja.

Crkva tokom epidemije. Da li se tokom pandemije može dolaziti u crkvu, gde ljudi stoje u grupi, celivaju ikone i pričešćuju se iz jedne kašičice? Možda je bolje ostati kući ili dolaziti u crkvu sa medicinskom maskom? Odgovara protojerej Dionisije Pozdnjajev, starešina crkve svetog Apostola Petra i Pavla u Hongkongu (RPC MP): - Hongkong je «otadzbina» ptičjeg gripa, gde su registrovani prvi zaraženi ljudi tim virusom. Danas ovde ima oko 2000 ljudi, koji su oboleli od svinjskog gripa. U početku je u gradu bila skoro panika – u krajnoj meri, kod vlasti, koje su primenile žestoke mere.  Moguće je da je upravo zbog toga brzina širenja infekcije u Hongkongu dva puta manja, nego u celom svetu.

Ni naša parohija, ni grčka ništa nisu menjale u svom bogoslužbenom životu. Mislim da nema potrebe da se nešto menja, već vernici treba samo trezveno i bez panike da se odnose prema situaciji. Najvažnije je – pažljivo poštovati higijenska pravila i ne padati u maloverje. Pri našem razumnom odnosu prema tom pitanju i Gospod će nas čuvati, tako da se mogu celivati ikone i pričešćivati. Tim pre, što se radi o svetinjama, a Crkva zna za mnogobrojne slučajeve isceljenja pri poklonjenju svetinjama. Ali ako ste se već razboleli, ne treba da idete na posao ili u crkvu, da ne biste zarazili druge. Lečite se kod kuće!

 
Prevod sa ruskog: Dr Radmila Maksimović



Izvor:

Pročitano: 3199 puta