MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

PRAĆKAMA BRANE AERODROM OD PTICA



Foto D. Jevremović

Za dve nedelje ptice tri puta naletele na avione nad vazdušnom lukom. – Ideja je da se u okolini „Nikole Tesle” zabrani sadnja biljnih vrsta koje privlače ptice


Protivvazdušnoj odbrani više bi pristajali topovi i rakete ali, kada je posredi civilni Aerodrom „Nikola Tesla”, dovoljne su i praćke. One su pogodnije za jedinog vazdušnog agresora koji se tamo pojavljuje – jata ptica. U poslednjih petnaestak dana tri puta su se ptice sudarile sa avionima, bez posledica po bezbednost letelice i putnika. Kako se takvi susreti u vazduhu završe po ptice nije potrebno opisivati, ali ni za avione nisu bezopasni. U Americi sudari sa pticama su oborili 28 aviona od 2000. godine, što nije dramatičan broj s obzirom na gustinu tamošnjeg vazdušnog saobraćaja. I u susedstvu, gde je frekventnost letova slična našoj, u Hrvatskoj, osnovano je nacionalno poverenstvo, u kojem su, između ostalih, i predstavnici ministarstva odbrane i čiji je zadatak da smanje šanse da se ptice pretvore u kamikaze.

U svetu se tom problemu poklanja sve veća pažnja, ali u Srbiji nema preteranog razloga za brigu, bez obzira na ptice koje nadleću surčinska žitna polja. Statistika „Nikole Tesle” iz poslednje dve nedelje sluti na loše ali je to pogrešan zaključak – ptica oko beogradske vazdušne luke, u poređenju sa svetskim, nema mnogo i sudar s njima nikada nije izazvao pad aviona, kao što se to zimus dogodilo američkom avionu koji je prinudno sleteo u reku Hadson sa više od 150 putnika. Na relativnom miru od ptica na našem aerodromu treba zahvaliti i redovnim merama predostrožnosti, koje osim praćki – sugestiji kolega iz Britanije – obuhvataju i svetla, reflektore koji se rotiraju za 180 stepeni, pa i lovačke puške. Razmišlja se i o nabavci sistema za ispuštanje niskofrekventnih zvukova, koje ljudi ne čuju ali su u slušnom rasponu ptica.

– Sledeći međunarodne standarde naročitu pažnju u redovnim bezbednosnim patrolama obraćamo u svitanje i sumrak, kada su ptice najaktivnije. I van tih perioda patrole motre na ptice i prijavljuju tornju ako ih primete u zoni leta. U tom slučaju odmah izlazimo i rasterujemo ih. Pre dve godine smo od Poljoprivrednog fakulteta dobili spisak biljnih kultura čiji miris odbija ptice, kao što je uljana repica, koju smo tada zasadili duž perimetra aerodroma – kaže Vladimir Mićić, koordinator delatnosti bezbednosti najveće srpske vazdušne luke.

Sem što sade biljke koje će ptice odvratiti, na aerodromu razmišljaju i o tome kako u blizini zabraniti uzgajanje kultura kojima se ptice hrane. S obzirom na to da se nalaze usred Surčina, mnogi okolni ratari bi u tom slučaju morali da se odreknu sadašnjih useva i zamene ih onima sa spiska pticama mrskih ili neprimamljivih kultura.

– Pre desetak dana smo se sastali sa predstavnicima opštine Surčin i ministarstava infrastrukture, poljoprivrede i životne sredine. Razgovarali smo o tome šta bi trebalo uraditi da bismo odagnali ptice. Predložili smo Ministarstvu poljoprivrede da sa odgovarajućim instancama u svetu proveri kako su oni zabranili uzgajanje određenih biljnih kultura oko vazdušnih luka. Do 31. marta ćemo napraviti strategiju kako da predupredimo povećanje broja ptica – objašnjava Mićić.

Osim što paze da jata ne presecaju zonu leta rezervisanu za mnogo veće „ptice”, patrole vode računa da se na pistama ne nađe ništa što bi ugrozilo avione, pa ni orah koji ispusti čvorak. Odmah za njima ide još jedno vozilo koje proverava da ni patroldžijama ne ispadne nešto iz vozila ili sa njega. Pista se tako održava besprekorno glatkom, što podrazumeva i čišćenje tragova guma u zoni sleta. Problem u kišnoj sezoni, koja počinje ovih dana, jesu i veće količine vode, koje takođe treba ukloniti da ne bi ometale pilote.

– Čak i u danima „teške kiše”, kada je na pisti više vode, koeficijent trenja na pisti daleko je bolji od granične vrednosti, što obezbeđuje kvalitetno i bezbedno kočenje aviona. U prilog nam ide i što je naša asfaltna podloga veoma kvalitetna i hrapava. Šanse da na „Nikoli Tesli” avion prokliza kao što se desilo Jatovoj letelici u Istanbulu minimalne su. Naravno, koeficijent svejedno proveravamo triput dnevno i šaljemo izveštaje u etar. Ako posada aviona pred sletanje zatraži najnovije stanje od pre 15 minuta, spremni smo da veoma brzo ispunimo našu obavezu – rekao je dr Velimir Radosavljević, zamenik generalnog direktora aerodroma, koji dodaje i da je u toku nabavka još jednog vozila za merenje koeficijenta trenja i vozila za posipanje piste, kao i kupovina trećeg kamiona za vuču smetova snega.

Vladimir Vukasović

[objavljeno: 15/10/2009]

 
Izvor:

Pročitano: 2419 puta