MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

GOJAZNOST I DIJABETES-POSLEDICA NEDOSTATKA SNA



Kad san savlada mesto za spavanje se ne bira

Oko osam sati spavanja okrepljuje organizam. – Idealno bi bilo ako bi ljudi odlazili u krevet u 23 sata, a ustajali u sedam časova

Svi oni koji ne mogu da sklope oči celu noć, ali i oni koji su u stanju da spavaju po ceo dan i noć, trebalo bi da potraže stručnu pomoć, jer ove naizgled banalne situacije daju signale da nešto nije u redu sa mehanizmom sna.Na jučerašnjem skupu „Spavanje i poremećaji spavanja”, održanom u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, stručnjaci su objasnili da se bolestima i smrtnosti zbog poremećaja spavanja kod nas pridaje vrlo malo značaja, iako najmanje 70 odsto čovečanstva svakoga dana ima problem sa spavanjem bilo da je reč o nesanici, preteranoj pospanosti ili nekom drugom vidu poremećaja spavanja. Primarijus dr Slavko Janković, iz Instituta za neurologiju Kliničkog centra Srbije, objašnjava da bi svaka osoba trebalo sebi da priušti osam sati sna, jer to pozitivno utiče na organizam.

– Koliko ko spava zavisi od ličnosti. Treba imati na umu da je spavanje rezervisano za noć, a ne za dan. Idealno bi bilo ako bi ljudi odlazili u krevet u 23 sata, a ustajali u sedam časova. Otežano disanje u toku spavanja je ozbiljna bolest, koja je prisutna kod četiri odsto mlađih muškaraca, kao i kod više od 40 odsto pripadnika jačeg pola starijih od 50 godina – istakao je dr Janković.

Akademik profesor dr Dragan Mićić objašnjava da je fenomen skraćenja sna prisutan i zbog brzog načina života, pa tako spavanje manje od sedam sati nosi sa sobom određene posledice koje dovode do povećanja rizika za pojavu dijabetesa i gojaznosti. Dr Mićić naglašava da kako osoba stari dolazi do toga da joj se skraćuje san, kao i da mnogi imaju osećaj promene u kvalitetu sna. Lekove na svoju ruku da bi zaspali, kaže on, nikako ne treba uzimati.

– Mladi imaju običaj da poremete san tako što izlaze u ponoć na splavove i ostaju do ranih jutarnjih sati, ne razmišljajući o tome koliko je san važan za oporavak i vitalnost organizma. Potvrđeno je da oni koji imaju kratak san uzimaju hranu onda kada za to neme potrebe. Takvi ljudi noću jedu energetski bogatu hranu i razne grickalice – kaže dr Mićić dodajući da ne treba ignorisati probleme nespavanja jer oni mogu da se akumuliraju i ispoljavaju na razne načine posle određenog broja godina.

Do sada su definisana 83 poremećaja sna. Kod gojaznih osoba i kod žena koje imaju policistične jajnike dolazi do problema nazvanog „slip apnea”, periodičnog prestanka disanja tokom noći. Lekari kažu da loše spavanje ako dugo traje, oštećuje mnoge organe, srce i krvne sudove, pluća, mozak, remeti nivo šećera i masnoća u krvi, dovodi do impotencije i pogoršava već postojeće bolesti kod pacijenata.

Veliki problem imaju i vozači koji pate od poremećaja disanja u snu. Rezultati jednog američkog istraživanja pokazuju da ovi problemi imaju udela u velikom broju saobraćajnih udesa, isključivo zato što su tokom vožnje zaspali za volanom. Stručnjaci kažu da pospane osobe, imaju i slabe reflekse i usporene reakcije, zbog čega izazivaju saobraćajne nezgode 12 puta češće od ostalih vozača.

Najbolji način da neko otkrije da li ima problema sa snom jeste da napravi mali test, odnosno da vodi evidenciju koliko zapravo spava svake noći. Ukoliko je reč o malom broju sati, to predstavlja signal upozorenja da osoba treba da se obrati neurologu za savet.

Oni koji imaju probleme sa poremećajem sna moraju da se jave za pomoć stručnjacima u Institutu za neurologiju KCS, dr Miodragu Vukčeviću u Institutu za plućne bolesti i tuberkulozu, Centru za poremećaje spavanja u Sremskoj Kamenici, kao i neurolozima u domovima zdravlja koji pacijenta mogu da upute u neku od ovih bolnica. Veliki značaj imaće i jedinstvena laboratorija za poremećaje spavanja, koja će u Institutu za neurologiju biti otvorena u januaru.

D. Davidov-Kesar

[objavljeno: 09/10/2009]

 

Izvor:

Pročitano: 3125 puta