PRIRODNE LEPOTE SVETA - DUBOČKA PEĆINA A-   A+  

"... Sve si premudrošću stvorio" (Ps.103,24)
 
  
Bosko Zivkovic
Oče oprostite, a ko je ovde tata a ko mama :)
Rozita Stokic
kako te nije stid da tako nešto pitaš??? jesi corav zar nevidiš? da je zensko deano,a muško lijevo???
o.Gavrilo
Apia je glavni i najveći grad Samoa . Grad je smješten na središnjoj sjevernoj obali Upolu i Samoa drugi najveći otok. Apia je jedini 'grad' u Samoa i padova u političkom okrugu (itūmālō) od Tuamasaga .
Površina Apia Urban ima populaciju od 37,708 (2006 census) [3] i općenito naziva grada Apia.Geografske granice Apia urbanom području uglavnom od Letogo sela do novog industrijaliziranog regiji Apia poznat kao Vaitele.

Apia je izvorno malo selo (1800 populacija 304 [ pojašnjenje potrebno ]), [3] iz koje zemlje je glavni grad je dobio ime. Apia selo još uvijek postoji u većem moderne kapital Apia koji je izrastao u izvaljen urbano područje s mnogim selima. Kao i svaka druga naselja u zemlji, Apia selo ima svoj matai uglavnom vođe i fa'alupega (rodoslovlje i uobičajene čestitke) prema fa'a Samoa .
o.Gavrilo
malo humora od brata Boška
Olivera Oliveravera Radovanovic
Oprostite ali ja sam samo po cveticima na majici to zakljucila , inace ne bih ... sto u ostalom nije ni bitno , ljudi imaju troje dece ... lepo je videti ...
Porodica Milutinovic
Rozita cemu nervoza,malo sale nije na odmet.Brat nikoga nije vredjao....
Jelena Mikicevic
.. bas su simpa 8)
Mirjana Lazic Sindic
Bas su sareni.:-):-):-)
Dragica Mamić
Srećna porodica sa svojim "kućnim ljubimcima" :)
NemanjaiDanijela Mladenovic
Oni sigurno neće imati problem sa ravnim tabanima i sa astmom.
Stana Meseldzija
Oni su srećni jer sa malo zadovoljni! Sigurno i složni u svim poslovima i puno ljubavi za sve i za svoje ljubimce.
Vesna Calic
Gdje ima ljubavi ima i srece
LJiljana Botić Vilotić
Blagoslovite oče Gavrilo! Život u skladu sa prirodom.
 
 
 
o.Gavrilo
SAMOA Plaža u Fagamalo
Ranka Kalaba
Slava Bogu za sve pa i za ovaj mali komadic raja na zemlji !!!
NemanjaiDanijela Mladenovic
Postoji jedna knjiga, sa pedagoškom tematikom, "Sazrevanje na Samoi" koju je napisala Margaret Mid želeći drugima da prenese iskustvo specifičnog načina vaspitavanja dece na ovom ostrvu. Npr.deca od malih nogu prisustvuju i ne izopštavaju se od događaja kao što je porođaj ili sahrana. Time deca shvataju to kao najprirodnije pojave te nemaju predrasude i strah...nema problema u pubertetu i nenormalnosti u ponašanju, kako kaže pisac, zato što su deca ravnopravni učesnici u radu, lovu, ribolovu i vaspitavaju se u prirodi...
Saša Lazić
Eto kakve nam darove Gospod darovao...
LJiljana Botić Vilotić
Blagoslovite oče Gavrilo! Divna li su djela Tvoja Gospode!
Natasa Ilic Milovac
Dopada mi se takav nacin vaspitavanja dece. Po ko zna koji put ustanovimo da ponovo izmisljamo toplu vodu savremenim filozofijama. Davno je covek naucio sve sto mu je potrebno da zivi srecno. Slava Gospodu.
Branka Rajic
Zdrravlje iz BOZIJE apoteke
  

 
 
o.Gavrilo
Wikipedija - Sokolovac Zemljopis [uredi]Općina Sokolovac smještena je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. U sastavu je Koprivničko-križevačke županije sa još 21 općinom i 3 grada. Općina Sokolovac sa svoje sjeverne strane graniči s Općinom Rasinja, sa istočne i sjeveroistočne strane s Gradom Koprivnica, sa zapadne i jugozapadne strane s Gradom Križevci, a na jugu sa Općinom Zrinski Topolovac koja je u sastavu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Stanovništvo [uredi]Prema posljednjem popisu iz 2001. godine u općini Sokolovac živi 3.964 stanovnika. U samom naselju Sokolovac je, prema istom popisu, 566 stanovnika. Kao veća naselja mogu se izdvojiti Velika Mučna (363), Lepavina (279), Srijem (222) i Mali Grabičani (208).

Po narodnostima, u općini Sokolovac najveći dio čine Hrvati (83,50%), zatim Srbi (11,68%), Slovenci (0,25%), Albanci (0,18%) i Bošnjaci (0,15%). Ostali su neizjašnjeni ili pripadaju nekim drugim narodnostima.

Uprava [uredi]Općina Sokolovac se sastoji od 32 naselja. Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti. Bira se na neposrednim tajnim izborima zajedno sa zamjenikom. Mandat općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika traje 4 godine. Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana, sastoji se od 15 članova izabranih na izborima.
Stana Meseldzija
Kako predivno izgleda- pomislih da je Austrija ili Njemačka po uređenosti i zelenilu! Divno su uređena naselja i čisto.
Natasa Ilic Milovac
Najvece blago opstine je nas divni manastir Lepavina i njegova bratija na celu sa Ocem Gavrilom. Hvala im na svemu. Slava Bogu.
Sandra Parezanin
divne slike nam pokazujete o.Gavrilo...
Saša Lazić
Čim je uz Lepavinu već je prelijepo jer dobiva djelić Svetosti ...
Snezana Bosnjakovic
Pitoma lepota!
Branka Rajic
divno dok dajem komentare srcem sam u MANASTIRU LEPAVINA NA MOLEBANU
  
 
 
o.Gavrilo
Povodom 400. godisnjice naseljavanja
(1598 - 1998)

VELIKI POGANAC
Jedno od brojnih srpskih naselja na Kalniku je Veliki Poganac, koji je kroz cetiri vijeka postojanja imao funkciju glavnog sredista srpskog naroda na sirem kalnickom prostoru, na krajnjoj zapadnoj periferiji Hrvatske, u savsko-dravskom medjurecju.
http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/poganac-istorija.html
Natasa Ilic Milovac
Trenutno imam jednu asocijaciju - poganac u juznoj Srbiji znaci mis.
Saša Lazić
Blagodarim oče, za ove podatke nisam znao, a zanimljivi su...


 
o.Gavrilo
Povijest grada Koprivnice
13. STOLJEĆE
Koprivnica je dobila ime po rječici Koprivnici koja se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Naselje se prvi puta spominje 1272. godine u darovnici desetogodišnjega kraljevića Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.

14. STOLJEĆE
Bilo je to zlatno stoljeće u razvoju grada. Koprivnica se tada afirmirala kao urbano središte srednje Podravine, ali i kao značajan i ugledan grad u anžuvinskoj Slavoniji. To se u prvom redu odnosi na društveno uredenje grada, gospodarsku snagu i prometnu ulogu na znamenitoj cesti kralja Kolomana što potvrduje dvadesetak sačuvanih srednjovjekovnih povelja nastalih tijekom stolječa. Najvaznija medu njima je povelja kralja Ludovika I. Anžuvinca od 4. studenog 1356. godine kojom Koprivnica na temelju pravnih povlastica pisanih po uzoru na zagrebački Gradec postaje slobodni i kraljevski grad.

15. STOLJEĆE
Tijekom 15. stoljeca gospodari Koprivnice bili su kralj Zigmund Luksemburgovac, zagrebački biskup Ivan Alben, grofovi Celjski, kralj Matija Korvin i banovi Ernušt. Važniju ulogu u životu koprivničkog kraja imala je sve do velikaških sukoba 1446. godine utvrda Kamengrad na sjevernim obroncima Bilogore.

16. STOLJEĆE
Na dvoru Ernušta 23. rujna 1526. godine, nepunih mjesec dana nakon bitke hrvatsko-ugarske vojske i Osmanlija na Mohačkom polju, održan je Sabor Kraljevine Slavonije na kojem je ban Krsto Frankopan Brinjski izabran za "skrbnika i branitelja" kraljevstva. Od polovice 16. stoljeca Koprivnica je utvrdena kapetanija koja ulazi u sustav utvrda Slavonske vojne krajine sa sjedištem generalata u Varaždinu. U skladu s najmodernijim vojnim rješenjima protutopovske obrane koprivnicku tvrdavu moderniziraju sjevernotalijanski i nizozemski arhitekti.

17. STOLJEĆE
Do šezdesetih godina 17. stoljeća koprivnička je renesansna zemljana protuturska fortifikacija - zvijezda postala najmodernija tvrđava između Drave i Save koja je štitila "ostatke ostataka hrvatskoga kraljevstva". Od tridesetih godina 17. stoljeća poćinje gospodarska i demografska obnova. Na kraju stoljeća u gradu djeluju tri obrtnička ceha - mješoviti ceh kovača, bravara, mačara, remenara, sedlara i zlatara te cehovi čizmara i mesara koji svojim proizvodima snabdijevaju vojnu posadu koprivničke tvrđave i civilno stanovništvo grada i okolice.

18. STOLJEĆE
Tijekom stoljeća dolazi do barokne obnove grada. Unutar tvrđave podižu se zidani objekti, a do nove izgradnje dolazi i u podgradu na sjevernom i sjeverozapadnom rubu tvrđave. Odlukom habsburške carice Marije Terezije 1765. godine sjedište generalata seli iz Koprivnice u Bjelovar čime je grad ujedno izdvojen iz područja Slavonske krajine.

19. STOLJEĆE
Novi gospodarski razvoj grada poćinje 1870. godine kada je u sklopu Austro-ugarske prometne politike puštena u promet želježnička pruga Budimpešta - Zakany - Koprivnica - Zagreb koja je uskoro izgrađena i do Rijeke. U društvenom i javnom životu - kazalištu, knjižnici, političkim strankama, gradskim novinama - ostvaruju se ideje angažiranog dijela koprivničkog građanstva.

20. STOLJEĆE
U vrijeme gradonačelnika Josipa Vargovića između 1906. i 1913. pocinje proces industrijalizacije u Koprivnici izgradnjom tvornice za kemijske proizvode Danica d.d. čije je poslovanje obilježilo i snažno utjecalo na dinamiku i strukturu koprivničkog gospodarstva sve do tridesetih godina ovog stoljeća.

Tijekom druge polovice stoljeća ovu ulogu u rastu i razvoju grada Koprivnice i Podravine preuzela je Podravka, industrija za preradu voća i povrća, danas prehrambena industrija svjetske orijentacije Podravka d.d.

Nakon dva svjetska rata i više državnih uređenja i režima u okviru kojih je Hrvatska tijekom 20. stoljeća tražila svoje mjesto među demokratskim državama Europe, na referendumu građana 1991. godine od 93 % birača koprivničke općine 96 % se izjasnilo za prijedlog Hrvatske kao suverene države koju odluku su brojni Koprivničanci i Podravci i obranili sudjelujući u raznim postrojbama u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine.

Muzej grada Koprivnice, Dražen Ernečić, prof.
Nevenka Nena Kosanovic Modrusan
lepa je...pola mog srca ostalo je u njoj..nije stalo celo u celo u moj mali kofer..neka je ostalo ostalo je u gradu moj djetinjstva i mladosti....

 
 


 
 
o.Gavrilo
ALBANIJA Cliffside, crkva sv. Mihovila
Zlata Bogdanovic
Divna je. +++
Milosava Stevanovic
Baš je lijepa
Branka Rajic
Pomisli manastir ZAVALA
Branka Rajic
divno je VELIKO HVALA OCU VASILIJU


 
o.Gavrilo
Stari gad Kalnik: Kalnik je planina smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji. Sa jugozapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubešćica i Varaždinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg, južno Križevci a najistočnije Koprivnica. S juga su još općine Visoko, Gornja Rijeka i Kalnik. Planine Najviši vrh je Vranilac na 643 metra, vrh Peca na 624 metra , vrh Pusta Barbara na 460 metara, vrh Ljuba voda na 546 metara, vrh Škrinja na 504 metra, vrh Vuklec) na 572 metra.
Natasa Ilic Milovac
Mesta na kojima su gradjeni stari gradovi su zadivljujuca. Zato su toliko i opstali.
Branka Rajic
Daj mi BOZE zdravlja da sve obidjem

 
o.Gavrilo
Zgrada mesne zajedice u selu Duboka kod Kučeva Selo DUBOKA
Podno bajkovitih Homoljskih planina smestilo se mistično selo Duboka, sa oko 500 kuća i brojnim žiteljima koji su na radu i inostranstvu najviše u Italiji, Nemačkoj i Austirji. Pročulo se selo po mističnom običaju kada na Duhove određene tri žene, nazvane Rusaljama ili Rusaljkama, padaju u trans i komuniciraju sa mrtvima.
Legenda kaže: Nekada je u najvećoj pećini u ovom kraju -Dubočkoj, koja se razjapila iznad sela, živeo zmaj koji je strašno zviždao pa je celo područje nazvano Zviždom. Po drugima to nije bio zmaj već aždaja čiji duh luta i zviždi povremeno i posle njene smrti. Po trećoj verziji ispred pećine su se na Duhove potukle dve kraljice. Jedna je pre smrti navodno rekla "Da bogda, kako ja padala, padale i Dubočanke". Kažu meštani da na Biljani petak, kada se na obližnjem potoku vrše vlaški obredi, sa visokog pećinskog svoda kaplje voda, ali samo taj dan. Veruje se da su to suze za nastradalom kraljicom.

Pecina Duboka

Pećina je tvrde speleolozi najduža u ovom kraju duga je više od dva kilometra. Ima uslova za tursitičku eksploataciju. Posebno ulazna dvorana, izvori i vodopadi.Kroz pećinu protiče ponorska reka, koja u vlažnom periodu sprečava dublji prolaz u pećinu. Meštani i speleolozi su njoj nedavno pronašli zube pećinskog medveda.Posebno je impresivan ulaz koji je visok i širok po 20m. Glavni pecinski kanal je siromašan nakitom, ali se odlikuje zanimljivim erozivnim oblicima, dok su sporedni kanali bogatiji nakitom.

U pećini od živih bića stanuju samo slepi miševi, i po koaja buljuna, pa meštani speleolozi kažu da im je to pravi hotel. Pećina je bila sklonište i stanište ljudi počev od neiolita, a možda i ranije. Tu su se skrivali narodni zbegovi, hajduci i odmetnici, koji su svki čas mogli na drugu stranu prema Rumuniji, prema kojoj zjapi drugi izlaz. U vreme Kočine krajine tu su se sklanjali ustanici.
U Dubočkoj pećini razlikuju se tri celine, Glavni kanal,Glineni kanal i Rusljkin kanal. Zanimljivi objekti su Cvijićev vir, figure Dubočani, amblem pećine Rusaljka, Carsjke dveri i Carska riznica, Paklena gora, Stalagmitski kanal, Bela Vlajna i drugi.

Pored pećine žubori Dubočka reka u nedirnutoj prirodi, sa slapovima i jezercima i davno napuštenim vodenicama potočarama.
o.Gavrilo
7. Kučevo

Naselja sa većinskim srpskim stanovništvom Velika Bresnica,Zelenik,Kučajna,Kučevo,Mala Bresnica,Mišljenovac,Rabrovo, Ravnište

Naselja sa vecinskim vlaskim stanovnistvom Blagojev Kamen,Brodica,Bukovska,Voluja,Vuković,Duboka,Kaona,Lješnica,Mustapić, Neresnica,Radenka,Rakova Bara,Sena,Srpce,Turija,Ceremošnja,Cerovica,Ševica
Vesna Jovanovic
Hristos voskrese, oče! Hvala Vam puno na ovako lepim, korisnim informacijama.Zaista je Gospod sve premudro stvorio! Tako svestranog duhovnika u naše vreme Gospod nam je podario za spasenje i za nauk kakvi i mi podvižnici treba da budemo i revnujemo u slavu Bogu na njivi Gospodnjoj! Vi ste živi primer koji nas tome uči. Hvala vam, dragi oče Gavrilo. Neka Vam Presveta Bogorodica lepavinska podari zdravlja i snage mnogo blagoslovenih godina!
Natasa Ilic Milovac
U ovom selu nam je rodjen i dragi Otac Gavrilo. Malo je takvih sela sa takvim ziteljima.
  
 
 
o.Gavrilo
DUBOČKA PEĆINA
Dubočka pećina je sa svojih 2.275 m, jedna od najdužih pećina u Srbiji. Nalazi se na severu Zviške kotline, u podnožju Zviških planina, na suprotnom kraju opštinske teritorije u odnosu na pećine Cremošnja i Ravništarka. U ataru je živopisnog sela Duboka po kome je i dobila ime, u blizini (700m) lokalnog asfaltnog puta Duboka – Radenka, oko 8 km daleko od magistralnog puta Kučevo - Majdanpek - Negotin.
Iako pećina još uvek nije adekvatno uređena za turističke posete, prilaz do nje je lako dostupan. Posebno je impresivan ulaz, širok 25 m i visok 20 metara. Glavni pećinski kanal u svom početnom delu, gigantskih je razmera ( širok do 40 m i visok do 31 m). Prohodan je u dužini od 132 m, dokle dopire i dnevno svetlo ali je siromašan nakitom. Pećinski nakit se nalazi u udaljenim kanalima, do kojih se može doći samo uz adekvatnu speleološku opremu. Kroz pećinu periodično protiče Ponorska reka. U kratkoj, živopisnoj klisuri u podnožju pećine može se videti nekoliko neobično lepih malih vodopada.
Ogroman ulaz, prostrani ulazni kanal, kao i prelepa okolina, dovoljna su preporuka za posetu ovoj neobičnoj pećini. Dubočka pećina je od Kučeva udaljena 20 km a od Beograda 150 km.Geomorfološke i speleološke karakteristike.
Đorđe Marinković
Hristos Voskrese.Blagoslovite oče.
U tom kraju živim.I stvarno je prelepa priroda tamo.
Silvana Ilic-Zarvic
I ja tu zivim.
o.Gavrilo
I ja sam iz Duboke to je moje rodno selo iz kojeg sam pre 50 god. krenuo monaškim putem.
Silvana Ilic-Zarvic
Oce ja sam tamo provela svoje detinjstvo. Ja sam iz valja mare, par metara dalje od dubocke pecine. Sada zivim u austriji, ali idem za duboku svako leto. Tamo se malo odmaram od grada. Volim prirodu i onu tisinu.
o.Gavrilo
VAISTINU HRISTOS VASKRESE! Bog te blagoslovio brate Đorđe evo šaljem ti ovaj link galerije selo Duboke i moje rodne kuće u kojoj sam živeo i odrastao do svoje 16 godine. http://manastir-lepavina.org/novosti/index.php/galerija/najnovije/
Đorđe Marinković
Oče,hvala na predivnim slikama i na odgovoru.Svakodnevno okačite nešto novo i lepo na vašu stranicu.
Što se tiče tog dela Srbije,lepo je celo Homolje.Inače ja sam iz Kučeva.Volim taj kraj,jer obiluje brdima i dosta je šumovit,a krasi ga i predivna reka Pek.A pošto trenutno živim u Vojvodini,dosadila mi više ova ravnica,jedva čekam da ponovo odem tamo bar na nekoliko dana.
Zlata Bogdanovic
Znam za Duboku, to je u mojoj okolini, ali nasuprot nje je Resavska pećina, poznata po lepoti. Sva ta okolina je lepa. Brda su puna jorgovana. Bog je s ljubavlju sve te lepote stvorio, hvala mu i slava. +++
Vidackovic Zivko
ista moja pecina CRVENA STIJENA U RS. BOCAC kod BL.
Natasa Ilic Milovac
Steta sto nije vise poznata. Nasa deca bolje poznaju Prag i Bec od bisera Srbije.
Jovana Čonjić
Ja i nisam znala da u tom kraju ima toliko pecina


 
o.Gavrilo
SRBIJA: Kučevo
Zlata Bogdanovic
Da, o. Gavrilo je iz tog živopisnog kraja. Najčistiji ekološki kraj je baš taj, i oko izvora reke Resave, to je mišljenje svetskih stručnjaka za ekologiju. +++
LJiljana Botić Vilotić
Lijepa sela naše Srbije!
o.Gavrilo
Kučevo: Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u gradu živi 4.506 stanovnika
o.Gavrilo
Etnički sastav 2002.[1]


Narod Stanovnika %


Srbi 4.199 93,18%


Vlasi 143 3,17%


Crnogorci 17 0,37%


Rumunji 15 0,33%


Hrvati 8 0,17%


Jugoslaveni 7 0,15%


Bugari 6 0,13%


ostali 24 0,49%


nepoznato 49 1,08%
o.Gavrilo
7. Kučevo



Naselja sa većinskim srpskim stanovništvom:

Velika Bresnica,Zelenik,Kučajna,Kučevo,Mala Bresnica,Mišljenovac,Rabrovo, Ravnište



Naselja sa većinskim vlaškim stanovništvom:

Blagojev Kamen,Brodica,Bukovska,Voluja,Vuković,Duboka,Kaona,Lješnica,Mustapić, Neresnica,Radenka,Rakova Bara,Sena,Srpce,Turija,Ceremošnja,Cerovica,Ševica
Natasa Ilic Milovac
Kao da ga je sama planina rodila. Bas lepo izgleda.
Jovana Čonjić
Vasi krajevi oce..

 

Pročitano: 8301 puta