Manastir Rujan A-   A+  


o.Gavrilo
Manastir Rujan nalazi se u selu Vrutci i to na levoj obali jezera. Od Užica je udaljen oko 18 km. Do manastira se dolazi kada iz Užica krenete ka jezeru Vrutci. Put vas dovodi do raskrsnice na Malića brdu gde levo idete za Vrutke a desno za Biosku. Kada skrenete levo posle nekoliko stotina metara nailazite na put koji se odvaja desno i vodi do manastira. Manastir je posvećen Svetom Đorđu, a zidan je u stilu bazilike što ga čini jedinim u Žičkoj eparhiji. Obložen je crvenim kamenom, koji bojom podseća na biljku Rujan. U sadašnji manastir je ugrađen jedan noseći stub koji je izvađen iz ruševina starog manastira, jer se prvobitno manastir nalazio na drugoj lokaciji.



Prema nekim podacima stari manastir je izgrađen krajem 15. ili početkom 16. veka. Nalazio se na uzvišenju u selu Vrutci na oko kilometar od sadašnjeg obnovljenog manastira. Manastir je značajan po tome što se u njemu nalazila prva štamparija na teritoriji Srbije koja je počela sa radom 1529. godine. U njemu je monah Teodosije po nekim podacima 1527. a po nekim 1537. godine štampao čuveno Rujansko četvorojevanđelje. To je prva knjiga koja je štampana u Srbiji. Štampariju su otkrili Turci, pa su manastir zapalili,a monasi su pobegli u Manastir Raču, koji se nalazi sa druge strane planine Tare. Stručnjaci su utvrdili da je monah Teodosije, 48 godina posle Gutenberga, štampao Četverojevanđelje, tako što je rezbario slova u drvetu, slagao ih u drveni ram i otiskivao ih na papiru. Ne zna se koliko je primeraka monah Teodosije odštampao, ali se zna da su dva sačuvana. Jedan, sa svega 92. lista, nalazi se u biblioteci SANU i delimično je oštećen prilikom požara u Narodnoj biblioteci, tokom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine. Drugi, skoro celoviti primerak sa 296 listova, nalazi se u Državnoj biblioteci u Sankt Peterburgu. Inače, postoje napori da se staro četvorojevanđelje vrati u zemlju i smesti u novosagrađeni manastir.



Godine 2004. Pokrenuta je obnova manastira, koja je trajala do 2006. kada je osveštan pred oko hiljadu ljudi i naseljen monasima. Manastir je osveštao vladika žički Hrizostom sa sveštenicima, koji je inače i pokrenuo obnovu ovog hrama i važnog spomenika naše kulture.
Vera Babic Djordjevic
Srecni i blagosloveni radovi!
Vera Beric
Vladika zicki Hrixistom se juce upokojio. Vecna mu pamjat.
Saša Lazić
Prelijepa lokacija i ambijent...
Natasa Ilic Milovac
Velika je istorija Srba i naseg monastva, Bogu hvala! Divan manastir.


(ova tema ima 2160 posete)

Pročitano: 3219 puta