Dodaj u Favorite
 
 
 
 
 
 
 
HOME
NOVOSTI
RADIO
KONTAKT

Car Ro­man gra­dio Pro­hor Pčinj­ski

image
AR­HE­O­LO­ŠKA is­tra­ži­va­nja su ko­nač­no do­ve­la do ot­kri­ća da je ma­na­stir Sve­ti Pro­hor Pčinj­ski, ko­ji se od 1979. go­di­ne na­la­zi pod za­šti­tom dr­ža­ve, sa­gra­dio vi­zan­tij­ski car Ro­man IV u 11. ve­ku, iz­ja­vio je ju­če ar­he­o­log Za­vo­da za za­šti­tu spo­me­ni­ka iz Ni­ša, ru­ko­vo­di­lac is­tra­ži­va­nja, To­ni Čer­škov.

"Ja­sno je da je kralj Mi­lu­tin po­čet­kom 14. ve­ka ob­no­vio i do­gra­dio ma­na­stir Sve­ti Pro­hor Pčinj­ski iz 11. ve­ka, a da ga je sa­gra­dio vi­zan­tij­ski car Ro­man IV ko­ji je vla­dao od 1067. do 1071. go­di­ne”; re­kao je Čer­škov no­vi­na­ri­ma ko­ji su ob­i­šli lo­ka­li­tet.

Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, bi­lo je čud­no da je kralj Mi­lu­tin sa­gra­dio cr­kvu, jer je, Pro­hor Pčinj­ski, uz Jo­va­na Ostr­o­škog i Jo­va­na Ril­skog je­dan od tri naj­ve­ća bal­kan­ska sve­ca. “Ne ve­ru­jem da bi se kralj Mi­lu­tin usu­dio da sa­gra­di ta­ko skrom­nu cr­kvu uz krip­tu”, re­kao je on. Na to da je ve­li­ki srp­ski kralj ob­no­vio cr­kvu uka­zu­je fa­sa­da, s ob­zi­rom da je on bio po­što­va­lac vi­zan­tij­skog sti­la grad­nje ko­je či­ne ope­ka i ka­men, kao i nat­pis “Sa­va” po­sve­ćen nje­go­vom ar­hi­e­pi­sko­pu na ju­žnoj stra­ni cr­kve, na­po­me­nuo je Čer­škov.

Ru­ko­vo­di­lac is­tra­ži­va­nja je uka­zao da su do sa­da ot­kri­ve­ni te­me­lji cr­kve iz 14. ve­ka i da su is­pod Mi­lu­ti­no­ve cr­kve ot­kri­ve­na dva pi­to­sa (po­su­de za ču­va­nje ži­ta­ri­ca) iz rim­skog pe­ri­o­da u slo­ju ko­ji je pret­ho­dio iz­grad­nji cr­kve.
U ol­tar­skom pro­sto­ru na­đen je ve­li­ki broj de­lo­va fre­sa­ka iz 14. i 16. ve­ka, dok je na zi­do­vi­ma ol­ta­ra i ap­si­di mo­gu­će raz­li­ko­va­ti tri fa­ze fre­sko­sli­ka­nja - ži­vo­to­pi­sa iz 11. i 14. ve­ka. Pro­na­đe­na je i jed­na kon­struk­ci­ja od rim­skih ope­ka ko­je su bi­le fre­ske, de­lo­vi ke­ra­mič­kih i sta­kle­nih po­su­da, tur­ski nov­čić.

“Sve je to frag­men­tar­no i u de­lo­vi­ma i po­hra­nje­no je u skriv­ni­ci, jer po­sto­ji pra­vi­lo da svi pred­me­ti iz ol­tar­skog pro­sto­ra ne sme­ju da se iz­no­se iz cr­kve”, ka­zao je ovaj ar­he­o­log.
On je is­ta­kao da je kraj­nje za­ni­mlji­vo što je pro­na­đe­no me­sto na ko­me je sta­jao pr­vi iko­no­stas, na osno­vu ko­ga mo­že da se re­kon­stru­i­še ka­ko je sve to iz­gle­da­lo ne­ka­da dav­no.

“Pro­na­đe­no je i dva­de­se­tak tur­skih tan­kih sre­br­nih aspri (naj­sta­ri­je iz 1795. go­di­ne), ko­je ja­sno uka­zu­je na po­što­va­nje ma­na­sti­ra ko­me se da­ri­va­lo s lju­ba­vlju”, re­kao je ru­ko­vo­di­lac is­tra­ži­va­nja.
Pre­ma nje­go­voj na­ja­vi, do kra­ja me­se­ca pred­sto­je ra­do­vi na otva­ra­nju Pro­ho­ro­ve krip­te, u ko­joj će mo­žda bi­ti pro­na­đen Pro­ho­rov grb ili de­lo­vi nje­go­vih mo­šti­ju.

preuzeto sa http://www.novosti.co.yu/vest.php?vest=45027&rubrika=Kultura




Upisite email bliznjih:


|
Postao 09/27 u 04:27 PM

Komentari:



    Ime:

    Email:

    Mjesto:

    URL:

    Pregled uživo:



    Zapamti moje osobne informacije

    Obavijesti me o komentarima?

    Upisite rijec koju vidite u polje ispod:


    << Pocetna stranica