Hilandar: Kulturna raskrsnica 1
Da bi se dala potpuna slika Hilandara kao kulturne raskrsnice, moralo bi se pisati o njegovim vezama i dodirima sa Vizantijom, Jerusalimom, Srbijom, Rusijom, Bugarskom, Vlaškom, Moldavskom i sa Srbima u Austro-Ugarskoj. To bi premašilo granice ovog napisa i zahtevalo bi pisanje jedne obimne studije koja bi bila ne članak za časopis, već cela knjiga. Otuda ćemo se u ovom napisu ograničiti prvenstveno ali ne i isključivo na prikazivanje Hilandara kao kulturne raskrsnice izmedju Srbije i Rusije.
PROZORLJIVAC IZ URŽUMA
Rodio se u selu Kugeru Uržumskog sreza, Vjatske gubernije 60-ih godina, XIX veka. Njegovi roditelji, pobožni seljaci Koževnikovi vaspitali su sina kao pravoslavnog hrišćanina. Veoma rano, kad je bio još mlad, umrla mu je majka, a posle i otac. A onda su ga monahinje iz istog sela odvele u jedan od manastira.
Ko i kako piše Žitija Svetih
Problem, kome je posvećen ovaj članak, se pojavio relativno nedavno. U poslednjih deset godina, kada je bilo kanonizovano stotine Svetih, a medju njima je najveći broj onih čiji je podvig ukrasio XX vek, pojavila se nasušna potreba za pisanjem žitija. Tu je i nastao problem: kojim žanrom, i na koji način treba pripovedati o tim ljudima, čiji život je još uvek u sećanju očevidaca i u vezi koga čak ponekad postoje i protivurečna sećanja?
U RUSIJI JE POKLONIČKI TURIZAM PRAVI HIT
U davnim vremenima bilo je obavezno za svakog ruskog čoveka da bar jednom poseti bogomolje u drevnom manastiru. Ljudi su se prevozili poštanskim kolima i išli peške, šta im Bog da, spavali su gde su stigli. A kada bi došli na odredište putovanja, u svemu bi postajali slični monasima. U naše vreme poklonička putovanja su moderni vid turizma. I crkva je postala praktično monopolist u ovom novom vidu trgovine turističkim uslugama.
BEZ LUKAVOG MUDROVANJA
Na kraju dana posvećenog Svetom Mateja Jaranskom, sreli smo se sa episkopom Jovanom Joškar-Olinskim. Svake godine, krajem maja, on dolazi na jarinsko groblje, u kojem je sahranjen prepodobni. Posle molebana ide dalje ka grobovima mučenika i molitvenika jaranskih - episkopa Dimitrija i arhimandrita Varsonufija bez žurbe služi parastose .
Seosko groblje je u to vreme ozelenelo, cveta sremža i jorgovan. Hiljade ljudi dolazi sa svih strana:
Ovde u Jarinsku, nalazi se čvor koji povezuje sve gradove i sela na stotine vrsta odavde (stotine kilometara).Takvih čvorova nema mnogo, nekoliko desetina u celoj Ruskoj zemlji - Optina, Divjevo, Ustjug… ali bez njih bi mi verovatno, odavno izgubili vezu jedni s drugima i prestali bi postojati kao jedan narod.
U jednom od takvih svetih mesta rešila se mnogo godina unazad i sudbina vladike Jovana. Njega su prvi put još kao dečaka, a potom budućeg episkopa doveli u Pskovo-Pečersku lavru, i od tada je bio predodređen i njegov monaški život. Pod pokrovom lavrskih staraca uzrastao je i pripremao se za buduće služenje.
Crkva i psihijatrija
Razgovor sveštenika Igora Poljakova i lekara-psihoterapeuta M.J. Melik-Parsadanova na talasima radiostanice “Petrovgrad”
BRATSTVO PO DUHU
“ Hteo bih da idem u manastir, recite mi, gde je najbolje da idem”, pisma takvog sadržaja često stižu u redakciju, pri tome često čovek koji se sprema da ide u manastir, ima sasvim nejasnu predstavu o manastirskom životu.
Danas počinjemo niz razgovora s jednim od najvećih autoriteta, namesnikom manastira na ruskom severu igumanom Trifonom ( Plotnikovim). Pod njegovom upravom nalazi se današnji drevni Antonije- Sijski muški manastir u Arhangelskoj eparhiji.
Nadamo se da će razgovori pomoći mladima, jer će u njima biti reči pre svega o životu u manastiru- duhovnom i ekonomskom. Međutim, razgovor nije mogao a da ne dotakne i druga najaktuelnija duhovna pitanja našeg vremena.
Naš dopisnik razgovara sa igumanom Trifonom Plotnikovim, namesnikom drevnog Antonije- Sijskog muškog manastira Arhangelske eparhije.
Žitije i život
Razgovor o specifičnosti žitija započinjemo s jednim od savremenih sastavljača Žitija Svetih - igumanom Damaskinom (Orlovskim)
Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina Ruska Pravoslavna Crkva je zadobivši slobodu posle desetogodišnje sovjetske vlasti, dobila mogućnost da započne rad na proslavljanju svetih, koji su se podvizavali u periodu vladavine bogoboraca. Proučavanjem dokumenata, koji rasvetljavaju okolnosti mučeničke smrti mnogo hiljada pravoslavnih hrišćana, bave se mnoge crkvene strukture kao što je katedra novije istorije PSTBI, kao i društveni fond “Uspomena na mučenike i ispovednike Ruske Pravoslavne Crkve”, na čelu sa igumanom Damaskinom (Orlovskim). Rezultat desetogodišnjeg rada fonda su sabrana dela “Mučenici, ispovednici i podvižnici blagočestivosti Ruske Pravoslavne Crkve XX veka. Žitija i materijali o njima”.
Episkop Ilarion: "Ne treba se baviti time čime želiš, ...
...VEĆ ONIM ŠTO CRKVA ZAHTEVA OD TEBE”
O životu arhipastira u Rusiji nemamo mnogo predstava, a veoma malo znamo o tome kako živi i radi sveštenstvo van naše Otadzbine. Nedavno mi se ukazala mogućnost da o tome razgovaram sa episkopom Bečkim i Austrijskim Ilarionom (Alfejevim), Predstavnikom Ruske Pravoslavne Crkve pri evropskim medjunarodnim organizacijama, i rukovodiocem Budimpeštanske i Madjarske eparhije. Episkop Ilarion je doktor bogoslovlja, doktor filozofije, autor više od 300 publikacija, kao i monografije o dogmatskom bogoslovlju, patristici i crkvenoj istoriji.
SVETI OCI O SVETOM DUHU
Dodji, svetlosti istinita; dodji, večni živote; dodji
skrivena tajno; dodji bezimena riznico; dodji neizgovoriva
tvari; dodji nepoznata osobo; dodji, neprekidna radosti;
dodji, svetlosti neugasiva; dodji, nado koja će sve spasti. (8)
Pogledajte koji nam je rejting na Internetu?