- Bog pomaže, oče, blagoslovite. Kako Vas zdravlje služi?

o.Gavrilo- Bog blagoslovio, brate D… Za sada još dobro.

- Srećan Vam praznik Svetih Vrača.

o.Gavrilo- Hvala, brate.

- Oče, redovito pratim Vaš sajt i novosti na njemu, čitam članke, imam nekoliko primjeraka Vašeg časopisa. Pisao sam i na mail, radi se o intervjuu s m. Magdalinom iz manastira Sv. Ane, sada igumanijom mileševskom.

o.Gavrilo- Trudićemo se da, ako Bog da, časopis ponovo izlazi, ali zasad nikako da krene. A mati Magdalina nije više igumanija mileševska.

- Ona opisuje kako je u oskrnavljenu manastirsku crkvu u ratno vrijeme na poziv igumanije došao župnik da podigne utvari na sv. presto i proskomidiju, koje su banditi bili razbacali. Hoću reći, koji je to način zvati župnika u takvoj situaciji!? Mi smo bili bez sveštenika pet godina i ni za šta nismo zvali župnike ni franjevce. Još u vrijeme rata, a teško je bilo…

o.Gavrilo- Tako je to tada bilo, u ratno vreme. Nevaljalih ljudi ima svuda, a ima i dobrih i čestitih u svim narodima.

- Oprostite, a kažete da mati nije više u Mileševi. Gdje je sada?

o.Gavrilo- Brate, da skrenemo razgovor na duhovne teme. Kako se vi spašavate, kakav je duhovni život pravoslavnih vernika u Dalmaciji?

- Postim koliko mogu postove, obavezno srijedu i petak, idem u crkvu redovno kada imamo službu, čitam duhovnu literaturu i naravno, pravo je duhovno osvježenje posjet manastiru.

o.Gavrilo- Da li redovno postite i ispovedate se, pričešćujete? Pohađate li redovno crkveno bogosluženje?

- Da, redovno, inače sam i pojac u crkvi.

o.Gavrilo- Koliko Vam je godina?

- 26.

o.Gavrilo- Neka si živ i zdrav.

- Hvala Vam, oče.

o.Gavrilo- Koje obrazovanje imaš?

- Završen ekonomski fakultet.

o.Gavrilo- Od kada posećuješ naš sajt?

- Ima šest-sedam godina. A kad sam nedavno čitao o tome kako komunicirate preko Skypea s vjernicima, to me je oduševilo.

o.Gavrilo- Koje rubrike najviše pratiš?

- Uglavnom sve, naročito duhovne događaje iz naše pomjesne Crkve.

o.Gavrilo- Odlično.

- Lijepa Vam je koncepcija sajta. Dolazi li svijeta u Lepavinu u zadnje vrijeme? Ja nisam nikada bio, a imam veliku želju da dođem.

o.Gavrilo- Mogao bi da nešto napišeš o crkvenom životu iz tvog kraja, recimo neku reportažu, pa da objavimo na našem sajtu?

- Može, a smijete li objavljivati članke s drugih internet-stranica, npr. sa sajta Eparhije zahumsko-hercegovačke?

o.Gavrilo- To je njihov sajt, poštujemo pravo.

- Tamo imaju redovito reportaže iz svih dijelova Eparhije, naročito u vrijeme crkvenih slava i narodnih sabora.

o.Gavrilo- Svaki sajt ima svoju koncepciju. I svoju crkvenu politiku.

- Oče, služi li se u Vašem manastiru svakodnevno Liturgija?

o.Gavrilo- Subotom i nedeljom, praznicima i drugim danima. Običnim danima ne baš redovno, ali svakodnevno se služe ostala bogosluženja, večernje i jutarnje.

- Da, naravno.

o.Gavrilo- Kako se kod vas služi, svake nedelje ili ređe?

- U crkvi u Metkoviću (sjedištu parohije) svake dvije nedjelje, a sveštenik drugim nedjeljama služi u okolnim crkvama i filijalnoj parohiji. Oče, mogu li nešto pitati, a radi se o vrlo aktualnom pitanju u posljednje vrijeme u našoj Crkvi, o načinu služenja Liturgije? S tugom kao vjernik u zadnje vrijeme gledam o prosvjedima vjernih za službe Božje, pogotovo u našim hramovima po Srbiji.

o.Gavrilo- Kod nas u Eparhiji zagrebačko-ljubljanskoj služi se onako kako se služilo do sada, nema nekih promena u Liturgiji. A oni žele da čuvaju predanje otaca i svojih predaka i ktitora koji su za spomen ostavili crkve i manastire da se u njima bogosluži kako se bogoslužilo od tada do sada, i da tako ostave pokoljenjima. BORE SE ZA KRST ČASNI, ZA DUŠU ČISTU I SAVEST MIRNU. 

- Primijetio sam, prilikom tv-prijenosa prazničnih liturgija u sabornoj crkvi u Zagrebu. Oče Gavrilo, da li je to običaj, vidim u Lepavini i u okolnim crkvama da se ikone na ikonostasu i u crkvi obavijaju maramama?

o.Gavrilo- Takav je običaj u ovim krajevima kod pravoslavnih, a ima toga i kod rimokatolika, i to obično po seoskim crkvama. To su domaće rukotvorine, tako se nekada radilo. Mlade devojke i žene su vezle lepe vezove, sada toga više nema. Sada su cure našminkane, nokti lakirani, usne namazane, moda na najvišem nivou. Ali su i nove bolesti. Kratke haljine, zato i kratak život.

- Lijepo rečeno, oče, slažem se s Vama. Trebalo bi na djevojke apelirati.

o.Gavrilo- Kao da će one poslušati! Ne smeš im ništa kazati da te ne bi napale onim velikim kandžastim noktima. Ne govorim za sve, ali ima ih i takvih. Odmah se podiže feministički glas da je povređeno pravo žena. Može se dogoditi da slučaj stigne i do Evropskog suda u Strazburu.

- Još me nešto zanima što vidim kod vas - kad je slava ili veliki praznik bude spremljeno više koljiva i više slavskih kolača. Da li to vjernici uzimaju kao zavjet? Npr. uskoro je Aranđelovdan, pa iako ga ne slavim kao krsnu slavu, donijet ću kolač i koljivo u crkvu?

o.Gavrilo- Nema nekog posebnog pravila. Svaki vernik može u znak poštovanja prema svecu koji se taj dan slavi doneti kolač, koljivo i sveću. Kolač se preseče, žito se prelije vinom, sveća se zapali, za pokoj duše srodnika i za zdravlje živih.

- Naravno, jer to je kod nas običaj samo kad su kućne slave, da se nosi žito u crkvu.

o.Gavrilo- Bog te blagoslovio, brate D. Laku noć i spokojno spavanje.
- Hvala, oče, laku noć i Vama. Do sljedećeg slušanja.

o.Gavrilo- Amin. Bože, daj.

Pregleda: 4161